O historijskom razvoju Tehnološkog fakulteta kao najstarije organizacijske jedinice Univerziteta u Tuzli pisano je iscrpno u monografijama štampanim povodom prethodnih godišnjica, ali sigurno nam niko nede zamjeriti što i povodom 56 godina rada ovog Fakulteta želimo da se podsjetimo na najvažnije događaje i osobe, koje su na određeni način pomogle utemeljenju i razvoju sadašnjeg Tehnološkog fakulteta. Ovo je svakako i prilika da predstavimo sve što je urađeno u posljednjih nekoliko godina na unapređenju kako nastavnog tako i naučno- istraživačkog rada. Počeci rada Tehnološkog fakulteta sežu u 1959. godinu kada je Narodna Skupština NR Bosne i Hercegovine usvojila Zakon o osnivanju Tehnološkog fakulteta, tada u sastavu Univerziteta u Sarajevu.

Posebne zasluge za osnivanje Tehnološkog fakulteta, pored Komisije matičara, imala su GOSPODA: Nikola Andrić, i dipl.ing. Halid Čokić, koji su tada obnašali funkcije predsjednika i podpredsjednika Tuzlanskog sreza, istaknuti republički funkcioneri gosp. Pašaga Mandžić, akademik prof.dr.sc. Edhem Čamo, rektor Univerziteta u Sarajevu, kao i grad Tuzla.

Zvanično je Tehnološki fakultet počeo sa radom 13.novembra 1959.godine, kada je u amfiteatar prvi put ušlo oko 120 brucoša iz skoro svih krajeva bivše Jugoslavije. Osnivanjem Univerziteta u Tuzli 1976.godine, Tehnološki fakultet nastavlja svoj rad u njegovom sastavu.

Danas je Tehnološki fakultet savremena, visokoškolska ustanova priznata i prepoznatljiva po nastavnim i naučno-istraživačkim dostignućima svojih nastavnika, saradnika i studenata ne samo u BiH, nego i u bližem i širem okruženju. U obrazovnom procesu, razvijamo i podstičemo uvođenje inovacionih edukacijskih programa i tehnologija, te kvalitetan istraživački rad, koji prije svega ima aplikativni karakter.

Od početka svog postojanja i rada Fakultet kontinuirano sarađuje sa stručnjacima iz privrede, a razvoj industrije i posebno društvena kretanja u poslijeratnom periodu zahtijevali su maksimalno usklađivanje nastavnih planova i programa sa potrebama privrede i tržišta rada. Tako je dostignut najviši nivo izvrsnosti i partnerstva u jedinstvenom evropskom prostoru visokog obrazovanja i naučno-istraživačkog rada.

Tehnološki fakultet, danas je Centar za sistemska istraživanja sa firmama velikog i srednjeg biznisa. Ima uspostavljen sistem edukacije iz oblasti hemijskog inženjerstva, prehrambene tehnologije i inženjerstva zaštite okoline, hemije i inženjerstva materijala, u skladu sa potrebama industrije. Postignuta je međunarodna verifikacija stečenih diploma, kao i osiguranje mobilnosti nastavnika, saradnika i studenata, nastavak studija naših studenata na Univerzitetima u Evropi i svijetu, kao i zaposlenje svršenih studenata na evropskom i svjetskom tržištu rada u okviru svoje struke. Obezbjeđeno je moderno obrazovanje i naučno-istraživački rad kompatibilan sa relevantnim fakultetima u zemljama članicama EU, odnosno u skladu sa Bolonjskim procesom. Kako Fakultet nije samo nastavna nego i načno-istraživačka institucija, tokom proteklih 56 godina urađen je veliki broj značajnih studija i projekata u oblasti razvoja privrede, ne samo u regiji i BiH nego i van BiH, pri čemu su ne mali doprinos dali naši nastavnici i saradnici, ali svršeni inženjeri našeg fakulteta. Spomenut ćemo samo neke: fabrika Soli Tuzla, Hemijska industrija „Vitkovići“ Goražde, Hloralkalni kompleks (HAK I+II) u Tuzli, Rafinerije Modriča i Bosanski Brod, Solane Pag i Ulcinj,“Zorka“ Šabac, Fabrika glinice „Birač“ Zvornik, Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Fabriku Sode, sadašnja fabrika Sisecam Soda...

U zadnjih pet godina intezivirane su aktivnosti vezane za apliciranje i učešće u međunarodnim projektima finansiranim od strane EU, kao i aktivnosti na međunarodnoj saradnji sa srodnim fakultetima u inostranstvu.

Danas imamo uspostavljenu dobru saradnju sa nizom fakulteta: Fakultet za kemiju i kemijsku tehnologiju, Univerzitet u Mariboru, Prehrambeno - tehnološki fakultet Sveučilišta „Josip Juraj Štrossmajer“ iz Osijeka, Fakultet za kemijsko inženjerstvo i tehnologiju Sveučilišta Zagreb, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta „Josip Juraj Štrossmajer“ iz Osijeka, Univerzitet Trondhajm, Norveška, Univerzitet Pahang, Malezija, Tehnološko – metalurški fakultet, Univerzitet Sveti Diril i Metodij, Skopje, Tehnološki fakultet Univerziteta Štip, Tehnološki fakultet Univerziteta Novi Sad, Tehnološki fakultet Univerziteta Banja Luka, Tehnološki fakultet Univerziteta Istočno Sarajevo - Kao rezultat intenzivnijeg angažmana svih nastavnika i saradnika, a sve u cilju podizanja na viši nivo i nastavnog i naučno-istraživačkog rada, Fakultet kontinuirano organizuje značajne skupove na aktuelne teme. Od 2010. godine, svake godine Fakultet uspješno organizuje dva značajna skupa: 

  • Međunarodni Simpozij „Okolišni potencijali, održivi razvoj i proizvodnja hrane„ 
  • Međunarodni Simpozij „Hranom do zdravlja“

U istom periodu od 2010. godine Fakultet je organizovao još 2 značajna skupa: International Conference on Green Technology & Ecosystems for Global Sustainable development (ICGTEC 2012) u saradnji sa Univerzitetom Pahang iz Malezije, zatim niz okruglih stolova: 

  • „So za puteve – domaća ili uvozna“ u saradnji sa Solanom d.d. Tuzla 
  • „Akumulacija Modrac kao strateški resurs za Bosnu i Hercegovinu“ u saradnji sa Javnim preduzećem za vodoprivrednu djelatnost „Spreča“ d.d. Tuzla 
  • „Mogućnosti i benefiti zbrinjavanja i upravljanja otpadnim mazivim uljima na području Federacije BiH“

Tehnološki fakultet Univerziteta u Tuzli je institucija sa 56 godina znanja i tradicije sa kvalitetnim i u svijetu priznatim diplomama koje završenim studentima omogućavaju zaposlenje u evropskom prostoru. Sa posebnim zadovoljstvom ističemo da je u ovih 56 godina diplomiralo 4000, magistriralo više od 200, i odbranilo doktorske disertacije 80 kandidata. Jedan broj njih vidi svoju perspektivu i u akademskoj zajednici i budući su kadar fakulteta.

Naši svršeni studenti svih ciklusa studija česti su posjetioci našeg – svog fakulteta, bez obzira gdje radili i odakle ih put doveo. Dođu po stručni savjet ili običan ljudski – prijateljski razgovor, a to znači da im je fakultet bio više od institucije sticanja znanja.

Organizaciona šema fakulteta

Organizaciona šema fakulteta

STUDIJSKI PROGRAMI

Fakultet organizuje nastavu na pricipima Bolonjskog procesa u tri ciklusa studija:

I ciklus 

  • Hemijsko inženjerstvo i tehnologije 
  • Prehrambena tehnologija 
  • Inženjerstvo zaštite okoline 
  • Agronomija

II ciklus

  • Hemijsko inženjerstvo 
  • Hemijska tehnologija 
  • Hemija i inženjerstvo materijala 
  • Prehrambeno inženjerstvo 
  • Inženjerstvo zaštite okoline 
  • Nutricionizam

III ciklus studija

  • Hemijsko inženjerstvo 
  • Inženjerstvo zaštite okoline 
  • Prehrambeno inženjerstvo 
  • Primijenjena hemija (zajednički doktorski studij PMF i TF)

Studijski programi I ciklusa

Hemijsko inženjerstvo i tehnologije

Program traje 4 godine i nosi 240 ECTS. Realizira se kroz tri usmjerenja za koje se studenti opredjeljuju nakon završene druge godine studije. Usmjerenja su: 

  • Hemijsko inženjerstvo 
  • Hemijska tehnologija 
  • Hemija i inženjerstvo materijala

Završenom studentu omogućava zaposlenje, ali i nastavak studija na II ciklusu. Program je interdiscipIinaran i objedinjuje hemijske i tehničke karakteristike. Tehnolozi rade na istraživanju i razvoju tehnoloških procesa. Znanja i poslovi inženjera tehnologije povezani su s različitim područjima i u svom poslu primjenjuju principe hemije, fizike, matematike, mašinstva i elektrotehnike. Studenti po završetku dobijaju naziv bachelor Hemijskog inženjerstva i tehnologije.

 

Prehrambena tehnologija

Program traje 4 godine i nosi 240 ECTS. Realizira se kroz dva usmjerenja za koje se studenti opredjeljuju nakon završene druge godine studije. Usmjerenja su: 

  • Prehrambena tehnologija 
  • Kvalitet i sigurnost hrane

Studenti stiču praktična znanja iz: proizvodnje prehrambenih proizvoda, kontrole i upravljanja procesima proizvodnje, konzerviranja, skladištenja sirovina i gotovih proizvoda poštujući načela ekološke proizvodnje i upoznavajući određene sastojke hrane i njihov pozitivan uticaj na zdravlje ljudi. Studenti po završetku dobijaju naziv bachelor Prehrambene tehnologije.

 

Inženjerstvo zaštite okoline

Program traje 4 godine i nosi 240 ECTS. Realizira se kroz dva usmjerenja 

  • Inženjerstvo zaštite okoline 
  • Zaštita na radu

Završenom studentu omogućava zaposlenje, ali i nastavak studija na II ciklusu. Inženjeri zaštite okoline su orijentirani na ekološke probleme – održavanja kvalitete zraka i vode, procjene rizika i monitoringa, metoda i procesa u obradi otpadnih voda. Studenti po završetku dobijaju naziv bachelor Inženjerstva zaštite okoline.

 

Agronomija

Program traje 4 godine i nosi 240 ECTS. Završenom studentu omogućava zaposlenje, ali i nastavak studija na II ciklusu. Usmjerenja su: 

  • Animalna proizvodnja 
  • Biljna proizvodnja

Završetkom studija I ciklusa student stiče akademski naziv bachelor inženjer Agronomije.

 

Studijski programi II ciklusa

Hemijsko inženjerstvo i tehnologija

Studijski program Hemijsko inženjerstvo i tehnologija traje 1 godinu (2 semestra) i nosi ukupno 60 kredita. Ukupan broj kontakt sati: 300/godinu. Student može birati između tri ponuđena usmjerenja: 

  • Hemijsko inženjerstvo, 
  • Hemijska tehnologija, 
  • Hemija i inženjerstvo materijala.

Magistarski studijski program Hemijsko inženjerstvo i tehnologija osposobljava stručnjake za uspješnu karijeru u području hemijskog, i inženjerstva materijala. Cilj je osposobiti studente za identifikaciju i rješavanje složenih inženjerskih problema uz upotrebu inovativnih eksperimentalnih tehnika, kao i za prenošenje usvojenih znanja na druge, te razvijanje komunikacije i upravljačke sposobnosti. Nakon završenog master studija student dobija zvanje magistra hemijskog inženjerstva odnosno hemijske tehnologije odnosno magistra hemije i inženjerstva materijala.

 

Prehrambena tehnologija

Studijski program Prehrambena tehnologija traje 1 godinu (2 semestra) i nosi ukupno 60 kredita. Ukupan broj kontakt sati: 300/godinu. II ciklus studija prehrambene tehnologije izvodi se kroz tri smjera: 

  • Prehrambeno inženjerstvo 
  • Upravljanje kvalitetom i sigurnošću hrane 
  • Nutricionizam 

Magistarski studijski program Prehrambeno inženjerstvo temelji se na najnovijim naučnim spoznajama vezanim za fizikalno – hemijska svojstva i promjene sastojaka hrane tokom proizvodnje. Cilj je osposobiti stručnjake za uspješnu karijeru u području prehrambenog inženjerstva, te studentima proširiti inženjersko znanje, znanje iz primjene metoda i tehnika koje su potrebne za naučno– istraživački i razvojni rad na području proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda i procesa. Smjer Upravljanje kvalitetom i sigurnošdu hrane se temelji na poznavanju potencijalnih hemijskih, biohemijskih i mikrobioloških zagađivača. Osnovni cilj je osposobiti stručnjake za uspješnu karijeru u području prehrambene tehnologije, te studentima proširiti znanje iz načina djelovanja potencijalnih zagađivača hrane, primjene metoda i tehnika koje su potrebne za naučno _istraživački i razvojni rad na području kontrole-prehrambenih proizvoda i procesa, osposobiti studente za prenošenje usvojenih znanja na druge, te razvijati studentsku komunikaciju i upravljačke sposobnosti. Nakon završenog master studija student dobija zvanje magistra prehrambenog inženjerstva, odnosno magistra upravljanja kontrolom kvaliteta i sigurnosti hrane, odnosno magistra nutricionizma.

 

Inženjerstvo zaštite okoline

Studijski program Inženjerstvo zaštite okoline traje 1 godinu (2 semestra) i nosi ukupno 60 kredita. Ukupan broj kontakt sati: 300/godinu. Magistarski studijski program Inženjerstvo zaštite okoline osposobljava stručnjake da mogu svoje znanje, razumijevanje i sposobnosti primijeniti u rješavanju najrazličitijih problema povezanih sa zaštitom okoline u najširem smislu, u novim ili nepoznatim okruženjima, unutar širih (ili multidisciplinarnih) konteksta vezanih za područje zaštite okoline i/ili okolinskog inženjerstva. Nakon završenog studija, student dobija zvanje magistra inženjerstva zaštite okoline.

 

III ciklus studija – Doktorski studij

Studenti koji su završili II ciklus studija lako mogu nastaviti III ciklus studija za dobijanje akademskog naziva doktora nauka. Program traje 3 godine. Organiziran je tako, da dio iz nastave nosi 60 ECTS, izrada doktorske disertacije nosi 120 ECTS. Doktorski studij iz Hemijskog inženjerstva, Prehrambenog inženjerstva i Inženjerstva u zaštiti okoline je nadogradnja studija na Tehnološkom fakultetu i studija sa istom ili srodnom teorijskom i tehničkom osnovom. Sve predložene oblasti su nastale interdisciplinarnim djelovanjem osnovnih prirodnih i tehničkih nauka, naročito hemije, matematike i fizike, biohemije, biologije, te temeljnih procesno-inženjerskih disciplina. Doktorski studij sastavljen je prema uzoru na iste ili srodne studije na poznatim svjetskim univerzitetima, te na osnovu višegodišnjeg iskustva Tehnološkog fakulteta u Tuzli u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi i izradi naučnih projekata, kako domaćih, tako i projekata iz međunarodne saradnje. Takođe su korištena iskustva i drugih srodnih fakulteta. Pri tome se vodilo računa o savremenim težnjama u naučnom području koje pokriva, te o specifičnim uslovima i potrebama kao i ulozi nauke u razvoju Bosne i Hercegovine.

 

III CIKLUS

Zajednički doktorski studij iz područja Primijenjene hemije

Doktorski studij Primijenjene hemije obuhvata grupe predmeta iz oblasti hemije vezane za hemiju okoline, hemijske procese, proizvode i materijale. Doktorski studij Primijenjene hemije utemeljen je na tradiciji hemijske nauke još od osnivanja Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a zatim i od osnivanja Prirodno matematičkog fakulteta kao i na vrhunskom naučno-istraživačkom radu nastavnika ova dva fakulteta koji djeluju u području prirodnih i tehničkih nauka.

Predloženi doktorski studij zasniva se na interdisciplinarnom pristupu u izboru nastavnih sadržaja iz više naučnih grana u razvoju primijenjene hemije.

Prijedlogom zajedničkog doktorskog studija Primijenjena hemija želio se dati doprinos razvoju novih materijala i tehnologija u Bosni i Hercegovini koji se oslanja na područja bionauke, razvoja tehnologija u zaštiti okoliša, uključujudi i zelene tehnologije. Primijenjena hemija nalazi svoje mjesto i u hemijskoj industriji uključujudi farmaceutsku, prehrambenu, naftno-petrohemijsku, industriju polimernih, neorganskih i nemetalnih materijala i agrohemikalija.

Danas je nemoguće definisati granice između fundamentalnih i primijenjenih istraživanja, a u nekim područjima granica između fundamentalnih istraživanja i konačne industrijske primjene više i ne postoji (biosenzori u medicini, antivirusni i antitumorski lijekovi, keramički, polimerni, te kompozitni materijali za specifične namjene, katalizatori).

Upravo u tom području primijenjene nauke, Prirodno-matematički i Tehnološki fakultet, sa dugom tradicijom i savremenim pristupom nastavi u edukaciji i istraživanju omogućavaju Univerzitetu u Tuzli prepoznatljiv program koji odražava kontinuitet postdiplomskog studija i II ciklusa od vremena njihovog osnivanja, a istodobno u potpunosti prihvada kriterije i preporuke Bolonjske deklaracije, uz uvažavanje strategije razvoja integriranog Univerziteta, kakav je Univerzitet u Tuzli. Studijski program se zasniva na savremenim naučnim spoznajama u području tehničkih i prirodnih nauka, te je u skladu sa savremenim konceptom interdisciplinarnih studija.

Studiranjem na ovom doktorskom studiju cilj je da se kod svakog studenta razviju sposobnosti kreativnog razmišljanja i zaključivanja, te samostalnog i timskog rada. Obrazuju se stručnjaci koji će stečene naučne kompetencije znati primijeniti u poslovnom i javnom sektoru. Predloženi program slijedi načela Bolonjskog procesa i otvoren je na osnovu ECTS sistema bodovanja završenim studentima diplomskih studija (zaštite okoline, hemijsko-inženjerskih,hemijskih, oljoprivredno – prehrambenih, edukacijskih, primijenjene hemije i ostalih srodnih struka) kojima će sadržaji ponuđenih predmeta biti u okviru njihovih interesa i konkretnih potreba. Mobilnost studenata podsticat će se s mogućnošdu njihovog uključivanja u naučni rad u drugim naučnim institucijama. Takođe, doktorski studij u potpunosti je otvoren studentima drugih studija (fakulteta) u zemlji i inostranstvu, uključujudi i stručne specijalističke studije, te pojedincima iz državnih ustanova, javnog i privatnog privrednog sektora u skladu s načelima cjeloživotnog obrazovanja. Krajnji cilj je da doktori nauka iz oblasti primijenjene hemije budu na taj način osposobljeni za uključivanje i preuzimanje vodeće uloge kako u proizvodnim organizacijama tako i u naučno-istraživačkim institucijama, ali i u društvenim organizacijama koje se bave održivim razvojem društva i na taj način doprinose razvoju nauke i društva u cjelini. Zvanje koje se dodjeljuje okončanjem studija je Doktor hemijskih nauka.

 

USLOVI UPISA

Uslovi upisa na I Ciklus studija

Pravo upisa na studijski program I ciklusa studija imaju sva lica koja su završila četvorogodišnju srednju školu. Prelazak sa jednog studijskog programa na drugi bit će moguće samo uz saglasnost NNV – a uz obrazloženje razloga prelaska.

Prelazak je moguć i sa drugih Univerziteta odnosno srodnih fakulteta (Tehnološko – metalurški, PMF – odsjek hemija, Fakultet za hemijsko inženjerstvo i tehnologiju i sl.) uz prethodnu ekvivalenciju predmeta. Studij je organizovan isključivo kao redovan. Uslov upisa u naredni semestar je osvojen/sakupljen minimalan broj od 50 ECTS, odnosno student može prenijeti najviše 10 ECTS, i obavljena stručna praksa prije upisa u VII semestar.

Kandidati se nakon završene druge godine studija opredjeljuju za jedno od ponuđenih usmjerenja u okviru jednog studijskog programa. Minimalan broj studenata za pokretanje jednog modula u okviru studijskog programa je od 10. Maksimalan broj studenata po modulu je 30.

Uslovi upisa na II CIKLUS STUDIJA

Pravo upisa na studijske programe II ciklusa studija imaju sva lica koja su završila odgovarajuće studijske programe (hemijske tehnologije, hemijsko inženjerstvo, ekološko inženjerstvo, zaštita okoline, prehrambene tehnologije, poljoprivrede/agronomije i srodne studijske programe u trajanju od četiri godine odnosno studij koji nosi 240 ECTS.

Pravo upisa imaju i kandidati koji su završili srodni studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS) uz obavezu polaganja razlike predmeta.

Uslovi upisa na III CIKLUS STUDIJA

Upis na poslijediplomski doktorski studij provodi se na osnovu Odluke NNV Tehnološkog fakulteta i javno objavljenim konkursom. Kriteriji za upis razlikuju se prema kategoriji kandidata. Kriteriji upisa za diplomirane inženjere (petogodišnji studij) po Zakonu o visokom obrazovanju: 

  • ostvaren prosjek ocjena ≥ 8.0 ili dvije relevantne preporuke, od kojih jedna mora biti od mentora diplomskog rada; 
  • poznavanje jednog svjetskog jezika.

Kriteriji upisa za kandidate s magisterijem nauka: 

  • kandidatima s magisterijem nauka priznaje se 60 ECTS bodova. Razliku od 120 ECTS bodova stiču odbranom teme doktorskog rada (10 ECTS) i naučno-istraživačkim radom u skladu s bodovnim sistemom.

 

Tehnologica Acta

Rezultat kontinuiranog bavljenja naučno– istraživačkim radom je i nastanak časopisa Tehnologica Acta, čiji je prvi broj izašao 2004. godine. Nažalost, zbog nastalih finansijskih poteškoda (koje često prate svaki početak) nastao je prekid u izlaženju časopisa u periodu 2006-2008.godina, a sa izlaženjem je nastavio 2009. godine. Tehnologica Acta je uspjela, za ovo kratko vrijeme, postati respektabilan časopis indeksiran u bazama podataka – CAB Abstracts, COBISS, Index Copernicus Journal Master List, EBSCO. Časopis je namijenjen za publiciranje radova iz oblasti: 

  • hemijskog/procesnog inženjerstva, 
  • hemijske i prehrambene tehnologije, 
  • zaštite okoline, 
  • hemija (organska, neorganska, analitička, fizikalna, itd.) i ostalih srodnih oblasti.

Od 2011. godine časopis izlazi dva puta godišnje na engleskom jeziku. Ostajemo otvoreni za saradnju u svim naučnim područjima koja se izučavaju na našem fakultetu i pozivamo i Vas da svojim radovima u Tehnologica Acta doprinesete promociji naučno-istraživačkih rezultata i naučne misli.

 

Udruženje studenata TF

Udruženje studenata Tehnološkog fakulteta je najstarija organizacija studenata na Univerzitetu u Tuzli i postoji 55 godina. Osnovni ciljevi rada Udruženja ogledaju se u aktivnom učešću u podizanju kvaliteta studija iz oblasti tehnologija, a koji prate evropske standarde. Ovakav pristup i angažman našim studentima pruža priliku za odlazak na respektabilne evropske i svjetske Univerzitete na kojima se izučavaju studijski programi isti ili srodni studijskim programima na Tehnološkom fakultetu. Pored toga, Udruženje, u saradnji sa menadžmentom Fakulteta, pomaže studentima da ostvare svoje potencijale, te podržava istraživački duh studenata i stimulira studente u naučnoistraživačkim radovima kroz cijeli tok studija.

Do 1992. godine. USTF u Tuzli je aktivno sudjelovalo u svim studentskim manifestacijama širom eks Jugoslavije, ali i Evrope. Udruženje je u tim godinama, do 1992. godine, imalo vrlo jake veze i sa velikim brojem studentskih Udruženja van granica tadašnje Jugoslavije. Bili su stalni učesnici „Tehnologijada“ na kojima su učestvovali svi Tehnološki fakulteti sa prostora bivše Jugoslavije. Sa ovih manifestacija naši studenti su se redovno vraćali sa peharima i medaljama, kako za postignute sportske uspjehe, tako i za uspješno prezentiranje naučnih i stručnih radova. Kako su naši studenti uvijek bili aktivni, u periodu od 1995. do danas ponovo su uspostavljeni kontakti sa drugim studentskim udruženjima (Udruženje studenata Tehnološkog fakulteta Novi Sad, Udruženje studenata Tehnološko -- metalurškog fakulteta Beograd, Udruženje studenata Prehrambeno - tehnološkog fakulteta Osijek i dr.). Međutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava do 2010. godine USTF nije učestvovao na bilo kakvim manifestacijama. U posljednje četiri godine osjetno se aktivirao veći broj studenata. Tako je 2012. i 2013. godine grupa studenata Tehnološki fakultet -55 godina znanja i tradicije 4 posjetila Novi Sad gdje su učestvovali na Međunarodnom skupu studenata Tehnologije. Treba naglasiti da se studenti sa ovakvih manifestacija vraćaju puni utisaka i uspomena sa novim iskustvima i neraskidivim prijateljstvima, koja će biti korisna i nakon završetka studija u poslovnom okruženju.

 

Biblioteka

Biblioteka Tehnološkog fakulteta počela je sa radom 1974. godine i najstarije je odjeljenje cjelokupne Univerzitetske biblioteke.

Savremeni zahtjevi visokog obrazovanja u sklopu Bolonjske deklaracije kao sto su: fleksibilnost, interdisciplinarnost, kreativnost i doživotno učenje su razlozi zbog kojih se danas mnogo pažnje posvećuje daljem razvoju biblioteke i obogaćivanju bibliotečkog fonda. Proces integracije našeg Univerziteta doveo je do brojnih promjena u bibliotečkoj djelatnosti na Univerzitetu i dao joj mjesto koje joj pripada kako u smislu naučno-istraživačke i obrazovne djelatnosti Univerziteta, tako i u pogledu zahtjeva koje je formirala Agencija za razvoj visokog obrazovanja u BiH, kao jednom od kriterija eksterne evaluacije u procesu dobijanja akreditecije. Biblioteka u ovom procesu ima značajnu ulogu, jer podupire podučavanje, istraživanje, usvajanje novog znanja i posredovanje znanja i kulturne prošlosti i sadašnjosti generacijama koje dolaze. U posljednje vrijeme intenzivirane su aktivnosti oko unapređenja rada uposlenika u cilju pružanja što efikasnijih usluga korisnicima, te je omoguden pristup jedinstvenom bibliotečko-informacionom COBISS sistemu Bosne i Hercegovine čija smo punopravna članica.

Biblioteka Tehnološkog fakulteta je u mreži COBISS.Net. COBISS.Net je naziv mreže koja međusobno povezuje autonomne (nacionalne) bibliotečko-informacione sisteme COBISS različitih država u okruženju i njihove informacione sisteme o istraživačkoj djelatnosti. Obavljena je i obuka uposlenika koji je dobio licencu za rad i u toku su aktivnosti punjenja lokalne baze u COBISS sistemu.

Usluge naše biblioteke najčešde koriste studenti i nastavnici još 3 fakulteta (Farmaceutski fakultet, Rudarsko-geološkograđevinski fakultet i Mašinski fakultet).

Fakultetska biblioteka i čitaonica opremljena je sa 70 sjededih mjesta za studente i određenim fondom knjiga-literature, koje su smještene u dvije zasebne prostorije ukupne površine 215 m2 . Studentima je trenutno na raspolaganju 8663 naslova knjiga stručne literature, 3300 diplomskih, 176 magistarskih, 125 doktorskih radova, te određeni broj naučno-stručnih časopisa. U zadnjih par godina bibliotečki fond je značajno obogaćen sa najnovijim naslovima iz područja koja se izučavaju na Fakultetu, a od 2010. godine biblioteka je pokrivena bežičnim internetom. Broj studenata na Tehnološkom fakultetu (930 studenta) i akademskog osoblja ukazuje na dalju potrebu bogadenja bibliotečkoga fonda i njegovog osvježavanja aktuelnim naslovima kako bi se omogudio nesmetani razvoj naučne misli pri Univerzitetu. Naša biblioteka je sve manje mjesto (lokacija), a sve više je proces i postaje informacijska platforma u umreženom društvu znanja. Ona obezbjeđuje pronalaženje, posuđivanje i upotrebu informacija. Ideja virtualnog univerziteta počiva na unapređenju elektroničkog učenja (e:Learning), pa su i naše aktivnosti usmjerene ka građenju online servisa i programa za udaljene korisnike. Biblioteka Tehnološkog fakulteta sa fondom stručnih knjiga kojima raspolaže daje veliku potporu učenju, nastavi i istraživanju.

Neki od najznačajnijih projekata od osnivanja do danas

Projekti realizirani u saradnji sa domaćim institucijama i privrednim subjektima 1990 -2014

1. Analiza uspješnosti izvedenog industrijskog testa - sprečavanje nastanka depozita na linijama hidrauličkog transporta šljake i pepela za zatvoreni ciklus blokova 3 i 4 (Termoelektrana Tuzla), 2013.
2. Istraživanje uslova kalcizacije poljoprivrednog zemljišta BiH primjenom vapnenog taloga (Sisecam Soda Lukavac), 2013-2014.
3. Optimizacija kinetičkih i procesnih parametara za proces kompostiranja organske frakcije komunalnog krutog otpada sa različitim dodacima, FMON, 2013-2014.
4. Istraživanje forme teških metala i njihove biodostupnosti u prirodnim vodotocima i akumulacijama, FMON, 2010-2011.
5. Automatizirana sinteza i projektovanje ekološko održivih procesa, FMON, 2010-2011 6. Određivanje diverziteta algi u jezeru Modrac i ispitivanje mogudnosti njihove upotrebe u
proizvodnji biogoriva, FMON, 2010-2011.
7. Primjena spektrofotometrijskih metoda za kvantitativno određivanje vitamina C u komercijalnim proizvodima, FMON
8. Mogućnost primjene procesa kompostiranja komunalnog otpada sa različitim dodacima u reaktorskom sistemu, FMON, 2009-2011.
9. Efikasno korištenje vode i energije u procesnoj industriji , MONKS TK, 2010-2011.
10. Hladnjače sa niskim nivoom oksidacije (ULTRA LOW OXIGEN / ULO HLADNJAČE), 2010.
11. Idejni projekat sistema za prečišdavanje otpadnih voda u tvornici "KELLY S.E.E." Zavidovići, 2008.
12. Mogudnosti smanjenja emisije karbon (IV) oksida reinženjeringom procesa produkcije cementa
upotrebom kalcijum(II) oksida, 2008.
13. Identifikacija stanja i hemijskih formi teških metala u prirodnim vodama Tuzlanskog Kantona, 2007-2008.
14. Određivanje kvaliteta i klasifikacija tla poljoprivrednih parcela na području Sprečkog polja u pogledu zagađenosti teškim metalima, 2007 -2008.
15. Sinteza osnovnih komponenata za izradu inicijalnih eksploziva, namjenska industrija,Tuzla, 1992-1993.
16. DC-V-T.O.1.7. Sinteza aditiva na bazi Anhidrida maleinske kiseline (AMK), SIZ za Nauku BiH, 1991-1992.
17. Tenzidi kruna polieterske osnove, Istraživački projekat u okviru Društvenog cilja V, Novi materijali, SIZ za Nauku BiH, 1989-1992.
18. Društveni cilj VIII A. Tematska oblast 2: Tretman sekundarnih materija. Naučni projekat: Odsumporavanje u termoenergetici i industriji, 1988-1990.
 

Međunarodni projekti 1990-2014

1. Tempus IV-EDUECO JP 516964-2011, Education of Teachers in the field of Ecological Food Production and Management, 2011-2014
2. Bilateralni projekat RBiH-Norveška, Development of education and transfer of knowledge in the area of food technology, 2012–2014
3. Development of human resources and of life long learning: Quality competitivenes and responsivenes of High educations(Ministry of education science and sport republic of Slovenia, Polymer technology colege Slovenj Gradec ), 2014
4. TEMPUS 158989-Tempus-BE-JPHES, Creation of university-enterprise cooperation networks for education on sustainable technologies, 2010-2013
5. EUREKA PROJECT-4210 OCIP, Optimal process control system and simulator for plant for thermic processing of waste, 2008-2011
6. Bilateralni projekat RBiH i Slovenije, Razvoj optimizacijskog modela i njegova primjena u smanjenju potrošnje vode u procesnoj industriji, 2010-2011
7. JICA-Japan, Project on Master Plan for Remediation of Hot Spots in Bosnia and Herzegovina, 2010-2011
8. 511354-TEMPUS-1-2010-1-ES-TEMPUS-SMHES, Center for Curricula Modernisation and Lifelong Learning, 2011-2013
9. TEMPUS UM_JEP 18084-2003, Tools for e-learning and technology transfer in Food Technology, 2007
10. Reuse of industrial mineral waste for waste water and improvement of landfills (REINTRO) 2002-2006
11. Monitoring of waste in Bosnia and Herzegovina - RANSMO project, CARDS projects. 
12. TEMPUS UM_JEP 18084-2003, Tools for e-learning and technology transfer in Food Technology, 2003
13. Tempus IB-JEP 16140-201, EU food law-Bridge among University and Industry, 2001-2004
14. TEMPUS Phare JEP projekat, Development of a new study profile in Food Technology, 1998-2001
15. Tempus-Phare Joint European Project (JEP) No 13299-98, Food Tecnology, 1998-2000
16. TEMPUS AC_JEP 14377-1999 – PHARE, Curriculum and Education in the Area of Soil Ecology.
17. TEMPUS CME 02509-96, Compact Measures Grant, 1997/98

 

Grupa za Hemijsku tehologiju

Istorijat
 

Uža naučna oblast (UNO) Hemijska tehnologija, predstavlja jednu od ukupno sedam užih naučnih oblasti koje  predstavljaju naučne i nastavne cjeline u okviru Tehnološkog fakulteta u Tuzli.

Značajan naučni i stručni doprinos razvoju ranije Katedre za hemijsku tehnologiju, a sada uže naučne oblasti, u periodu od osnivanja Tehnološkog fakulteta pa do danas, dali su; prof.ing. Leopold Fridman, prof. dr.sc. Stjepan Ivić, prof.dr.sc. Ante Raos, prof.dr.sc. Zdenka Dušek, prof.dr.sc. Slobodan Arsić, prof.dr.sc. Ivan Javni, te viši  asistenti mr.sc. Bahrudin Hadžihalilović i mr.sc. Mile Nišević.

Naučno-nastavni i naučno-istraživački rad na UNO Hemijska tehnologija, danas realiziraju tri nastavnika i tri saradnika i to jedan u stalnom radnom odnosu i dva kao vanjski suradnici:

  •  Dr.sc. Jasminka Sadadinović, red.prof.,
  •  Dr.sc. Mustafa Burgić, red.prof.
  •  Dr.sc. Zoran Iličković, van.prof.
  •  Dr.sc. Sabina Begić,vanr.prof.
  •  Mr.sc. Eldin Redžić, viši asistent
  •  Samir Kahvedžić, asistent
  •  Anesa Mujić, asistent (vanjski saradnik)
  •  Biljana Pejić, dipl.ing teh. –viši laborant

Zaposlenici i saradnici koji su izabrani na užu naučnu oblast „Hemijska tehnologija“ su u proteklom periodu neprekidno radili na osavremenjivanju nastave u skladu sa razvojem svih oblasti hemijske tehnologije; organske, anorganske dok je u posljednje vrijeme u skladu sa trendovima koji vladaju u svijetu, izvršen pomak prema oblasti industrijske biotehnologije odnosno procesima iskorištavanja biogenih resursa.

Nastavnici i saradnici sa ove UNO su u proteklom periodu izdali značajan broj udžbenika i praktikuma kao i drugog pomodnog materijala za potrebe studenata, te svih onih kojima su potrebne stručne informacije iz oblasti Hemijske tehnologije (inženjeri, učenici srednjih škola, zaposlenici u fabrikama hemijske-procesne industrije).

Nastavna djelatnost UNO odvijala se kroz nastavu na velikom broju predmeta (kroz višestruke izmjene  nastavnih planova i programa TF-a) na svim razinama studija iz područja Hemijsko-tehnoloških procesa, polimera i inženjerstva materijala. 

Na dodiplomskom studiju (novi nastavni plan) nastavnici i saradnici sa UNO Hemijska tehnologija izvode nastavu na 25 predmeta za studente sva tri odsjeka:

  •  Hemijsko inženjerstvo i tehnologije sa usmjerenjima:
  •  prehrambena tehnologija
  •  inženjerstvo zaštite okoline

Pored toga UNO Hemijska tehnologija pokriva i jedan predmet koji se izučava u okviru dodiplomskog studija na Prirodnomatematičkom fakultetu, odsjek Hemija, te predmet na Farmaceutskom fakultetu - Polimeri u  farmaciji.

Nastavnici i saradnici sa UNO Hemijska tehnologija učestvuju i u izvođenju nastave na II Ciklusu studija na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, sa većim brojem predmeta na različitim usmjerenjima. (Održivi industrijski procesi i proizvodi, Industrijski procesi i reaktori, Procesi pripreme vode za industriju, Proizvodi malotonažne hemije, Tehnologija soli i soda, Procesi hemijske prerade uglja, Specijalni i novi materijali, Tehnologija nemetalnih materijala, Biorazgradljivi polimeri, Napredne oksidacione tehnologije)

Naučno-istraživački rad na UNO pokriva slijedede oblasti:

  •  Istraživanja vezana za proizvodnju i analizu biogoriva (biodizel, bioplin) iz različitih sirovina,
  •  Procesi proizvodnje i prerade polimernih materijala
  •  Postupci recikliranja polimernih materijala (PUR, PET, itd.),
  •  Istraživanje novih postupaka primjene glicerola- nus proizvoda proizvodnje biodizela
  •  Istraživanje mogudnosti primjene otpadnih tokova iz pogona hemijske i prehrambene industrije kao što je npr. primjena otpadnog taloga taložnice bijelo more fabrike SisecamSoda Lukavac za različite namjene,
  •  Istraživanje primjene različitih otpadnih tokova za proces odsumporavanja uglja.
  •  Analiza nafte i derivata; goriva, mineralna ulja, hidraulični fluidi
  •  Zbrinjavanje otpadnih ulja i zauljene ambalaže na području TK
  •  Izvođenje ekstrakcije ljekovitog bilja na poluindustrijskom postrojenju (Vr = 50 L),
  •  Imedijatna analiza uglja,
  •  Proizvodnja i analiza jakih alkoholnih pića,
  •  Procesi pripreme vode za industriju
  •  Analiza masti i ulja, te
  •  Rješavanje drugih problema koji se pojavljuju u procesima hemijske industrije.

Nastavnici i saradnici sa ove UNO imaju veoma dobru suradnju sa privrednim subjektima iz okruženja koje djeluju u oblasti hemijske i srodnih industrija te su bili inicijatori potpisivanja više ugovora o suradnji sa značajnim privrednim subjektima koji su polučili zajedničku realizaciju određenih projekata. Od privrednih subjekata sa kojima članovi ove UNO imaju značajniju suradnju treba pomenuti: SISECAM-SODA Lukavac, Solana - Tuzla, Pivara - Tuzla, Zaharex - Srebrenik, Global-ISPAT Koksna industrija Lukavac, Termoelektrana Tuzla, Vodar–G. Rahić.

Nastavnici sa UNO Hemijska tehnologija su održali vedi broj pozvanih predavanja, te brojna saopštenja na naučnim i stručnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Treba istaći vrlo aktivno sudjelovanje zaposlenika UNO u
nizu naučnih i stručnih projekata, tehnološkim projektima, izradi elaborata, studija, stručnih ekspertiza i analiza za potrebe privrede Tuzlanskog Kantona a i šire, te raznih sudskih vještačenja. Zaposlenici ove UNO članovi su
uglednih međunarodnih i domadih asocijacija, uredništava časopisa te recenzenti naučnih i stručnih publikacija i projekata.


Objavljeni univerzitetski udžbenici

  • J. Sadadinović, Organska tehnologija, knjiga 1 – hemijska industrija, Tehnološki fakultet, Tuzla, 1999
  • J. Sadadinović, Organska tehnologija, knjiga 2 – prehrambena industrija, Tehnološki fakultet, Tuzla, 1999
  • J. Sadadinović, Organska tehnologija, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2008
  • M. Burgić, Natrijv karbonat I – Osnovi tehnologije, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli,2013
  • M. Burgić, Tehnologija neorganskih hemijskih proizvoda, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2013
  • M. Burgić, F.Andrejaš, G.Avdid, Ravnotežni dijagrami rastvorljivosti u tehnologiji mineralnih soli, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2013
  • M. Burgić, Praktikum tehnoloških procesa neorganske industrije, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2013
  • Z. Iličkovićš, J.Sadadinović, Praktikum za laboratorijske vježbe iz organske tehnologije, Univerzitet u Tuzli, Tehnološki fakultet, 2004.
  • Z. Iličković, Biogoriva, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2012

 

S lijeva na desno: dr.sc. Mustafa Burgić, red.prof., Samir Kahvedžić - asistent, dr.sc. Jasminka Sadadinović, red.prof., Biljana Pejić – viši laborant, dr.sc. Zoran Iličković, vanr.prof.

S lijeva na desno: dr.sc. Mustafa Burgić, red.prof., Samir Kahvedžić - asistent, dr.sc. Jasminka Sadadinović, red.prof., Biljana Pejić – viši laborant, dr.sc. Zoran Iličković, vanr.prof.

 

Grupa za prehrambenu tehnologiju

Istorijat

 

Razvojem prehrambene industrije, kao značajne grane privrede u Tuzlanskom kantonu i šire, krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, stvoreni su uvjeti za novi studijski profil. U to vrijeme, kako na dodiplomskom, tako i na postdiplomskom studiju Prehrambenog inženjerstva, pored vlastitog kadra, u nastavi su participirali i gostujući profesori: prof. dr. sc. Tomislav Lovrić, prof. dr. sc. Vlasta Piližota, prof. dr. sc. Žaneta Ugarčić-Hardi, prof. dr. Drago Šubarić i doc. dr. sc. Ljiljana Primorac.

Od akademske 2003/2004. godine uspostavljanjem odsjeka Prehrambene tehnologije formirana je i istoimena uža naučna oblast. Danas su na užoj naučnoj oblasti Prehrambena tehnologija angažirani: dr. sc. Meho Bašić, vanr. prof., dr. sc. Midhat Jašić, vanr. prof., dr. sc. Dijana Miličević, vanr. prof. i dr. sc. Milica Vilušić, vanr. prof. (voditelj odsjeka), viši asistenti mr. sc. Amel Selimović i mr. sc. Tijana Pešić, te asistenti spoljni suradnici Amila Mehanović, Mirela Moranjak i Amela Jašić, te stručnjaci iz prakse mr. sc. Elmir Karić, mr. sc. Rijad Arnautović, Mirza Softić, Srđan Mićanović i dr.

Nastavne aktivnosti i naučno-istraživački rad se izvode u Laboratoriju za prehrambenu tehnologiju, a pokrivaju istraživanja iz područja prehrambene tehnologije i procesa proizvodnje hrane, senzornu analizu i fizikalno hemijske karakteristike hrane, razvoj novih proizvoda i funkcionalnih dodataka hrani, te kontrolu kvalitete i sigurnost hrane.

Posebno je značajna aktivnost i tehnička usluga u implementaciji sistema upravljanja kvalitetom i zdravstvenom sigurnošdu hrane, prema internacionalnim standardima, kao i aktivnosti u sudskim vještačenjima.

Izuzetna je važnost odsjeka Prehrambene tehnologije u edukaciji mladog stručnog kadra, za obavljanje poslova vezanih za proizvodnju, preradu, konzerviranje, kontrolu i nadzor sirovina i gotovih proizvoda, odnosno osiguranje hrane, prema visokim zahtjevima domadeg i svjetskog tržišta. To danas pokazuju mnoge firme u kojima rade diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije/bachelor-inženjeri prehrambene tehnologije, kao što su npr. Menprom d.o.o. Tuzla, Pivara d.d. Tuzla, Dramar-ing d.o.o. Tuzla, Mlin i pekara d.d. Ljubače, Rudnici Kreka d.o.o.-Restoran Standard Tuzla, UKC Tuzla-Sektor ishrane, JU Veterinarski zavod Tuzla, Corn flips Srebrenik, Inmer d.o.o. Gradačac, Mljekara Smajid Čelić, Mljekara Noćko Živinice, Vodar Brčko, Bimal Brčko, As d.o.o. Jelah, Jami d.o.o. Tešanj, Madi d.o.o. Tešanj, Dukat d.o.o. Tešanj, Edo-Slad d.o.o. Gračanica, HepokMostar d.d., Zada Pharmaceuticals Lukavac, Pharmamed Travnik, RPC Superfos Balkan (Helioplast d.o.o.) Gračanica, srednje strukovne škole, agencije i državne institucije, itd.

Članovi studijskog odsjeka Prehrambena tehnologija publicirali su značajan broj znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domadim časopisima, knjiga i poglavlja u međunarodnim knjigama, te učestvovali u međunarodnim i domadim projektima. Izdvojeni su samo neki od njih.


Objavljeni univerzitetski udžbenici

  • D. Miličević: Tehnologija pekarsko-konditorskih proizvoda, Tuzla, 2011.
  • M. Jašić, E. Spahić, E. Sarvan, M. Bašić, M. Vilušić, A. Suljkanović, S. Mujkanović, E. Hedimović, N. Arnautović: A Guide to Traditional Food Products Manufacturers, Independent Office for Development Gradačac/Modriča, Užice, 2012.
  • M. Vilušić: Funkcionalni mliječni proizvodi, Univerzitet u Tuzli, Tehnološki fakultet, 2012.
  • M. Bašić, R. Grujić: Tehnologija mesa peradi, Univerzitet u Tuzli, Tehnološki fakultet, 2013.
  • Z. Kukrić, M. Jašić M, I. Samelak: Biohemija hrane: biološki aktivne komponente. Tehnološki fakultet Univerziteta Banja Luka i Tehnološki fakultet Univerziteta Tuzla, 2013.

 

S lijeva na desno stoje: Mirela Moranjak - asistent, dr.sc. Milica Vilušid, vanr.prof., mr.sc. Amel Selimovid, viši asistent, dr.sc. Dijana Miličevid, vanr.prof. S lijeva na desno sjede: dr.sc. Ramzija Cvrk, doc., Ljlja Bojanovid viši laborant, mr.sc. Tijana Pešid, viši asistent, Amela Jašid - asistent

S lijeva na desno stoje: Mirela Moranjak - asistent, dr.sc. Milica Vilušid, vanr.prof., mr.sc. Amel Selimovid, viši asistent, dr.sc. Dijana Miličevid, vanr.prof.

S lijeva na desno sjede: dr.sc. Ramzija Cvrk, doc., Ljlja Bojanovid viši laborant, mr.sc. Tijana Pešid, viši asistent, Amela Jašid - asistent

 

Grupa za Hemijsko inženjerstvo

Istorijat

Veliki broj inženjera sa našeg Fakulteta razvijan je kao procesni hemičar i kontrolor procesa u okviru hemizma i materijalnoenergetskih bilansa, te je tako ustanovljena na Fakultetu grupa za Hemijsko inženjerstvo. U Laboratoriju za Hemijsko inženjerstvo izvode se eksperimentalne vježbe iz svih predmeta uže naučne oblasti hemijsko inženjerstvo. Na ovaj način su stvoreni uslovi za kvalitetnije izvođenje kako nastavnog tako i istraživačkog procesa. Grupa Hemijsko inženjerstvo u najvedem stepenu učestvuje u građenju hemijskog inženjera i tehnologa. U okviru grupe hemijsko inženjerstvo djeluju:

Dr.sc. Sadik Latifagić, profesor emeritus,
Dr.sc. Midhat Suljkanović, redovni profesor,
Dr.sc. Muhamed Bijedić, redovni profesor,
Dr.sc. Elvis Ahmetović, vanredni profesor,
Dr.sc. Gordan Avdić, vanredni profesor,
Dr.sc. Ivan Petric, vanredni profesor,
Dr.sc. Zehrudin Osmanović, vanredni profesor,
Dr.sc. Nidret Ibrić, viši asistent,
Mr.sc.Edisa Avdihodžid Avdić, viši asistent,
Ervin Karić, asistent,
Nesib Mustafić, asistent,
Azra Helić, asistent,
Mr.sc. Selma Tuzlak, viši asistent,
Ambera Šabanović, asistent,
Nedim Arnautović, asistent,
Armin Hasančić, asistent.

Objavljeni univerzitetski udžbenici

  • Zelid J., Osmanović, Z, Čvrstoća i trajnost cementnih kompozita. ISBN 978-953-7803-01-8, UDK 666.9.015.64(075.8), 2014. godine
  • Petric, I. „Osnove hemijsko-inženjerske kinetike i reakcijskog inženjerstva“, 2011., Tuzla.
  • Mustafa Burgić, Gordan Avdić, Franc Andrejaš "Ravnotežni dijagrami rastvorljivosti u tehnologiji neorganskih soli“ 2011.,Tuzla
  • Ahmetović, E. “Toplinske operacije u procesnom inženjerstvu”, OFF-SET, (2010)
    Tuzla. Osmanović, Z., Zelid, J., Proizvodnja Portlandcementa, ISBN 978-9958-897-04-7, COBISS.BH-ID 18372614, 2010. godina.
  • Suljkanović, M., Ahmetović, E.”Analiza i simulacija hemijskih procesa-situacioni
    pristup, IHI, 2007, Tuzla. 
  • Suljkanović, M., Ahmetović, E. “ Kompjuterska simulacija industrijskih procesa kristalizacije - elektrolitski sistemi, IHI, 2006,Tuzla.

 

Stoje s lijeva na desno: dr.sc.Sabina Begić, doc., Selma Tuzlak asistent, mr.sc.Edisa Avdihodžić, viši asistent, Nesib Mustafić - asistent, dr.sc.Gordan Avdić, vanr. prof., dr.sc.Ivan Petric, vanr. prof., dr.sc. Nidret Ibrić, viši asistent, dr.sc. Elvis Ahmetovid,vanr.prof.

Stoje s lijeva na desno: dr.sc.Sabina Begić, doc., Selma Tuzlak asistent, mr.sc.Edisa Avdihodžić, viši asistent, Nesib Mustafić - asistent, dr.sc.Gordan Avdić, vanr. prof., dr.sc.Ivan Petric, vanr. prof., dr.sc. Nidret Ibrić, viši asistent, dr.sc. Elvis Ahmetovid,vanr.prof.

Grupa za Inženjerstvo zaštite okoline

Istorijat

Odsjek zaštite na radu i životne okoline osnovan je akademske 1973./74. godine. U skladu s društvenim potrebama u poslijeratnom periodu, u akademskoj 1996./97. godini Odsjek zaštite na radu i životne okoline prelazi u Odsjek zaštite okoline.
Uža naučna oblast Inženjerstvo zaštite okoline predstavlja baznu oblast na Odsjeku zaštite okoline. Naučno-nastavni kadar čine:

Dr.sc. Vahida Selimbašić, red.prof.,
Dr.sc. Franc Andrejaš, vanr.prof.,
Dr.sc. Abdel Đozić, docent,
Dr.sc. Vedran Stuhli, viši asistent,
Mr.sc. Mirnesa Zohorović, viši asistent,
Ljilja Bojanović, dipl.ing.teh. viši laborant
Emin Mešić, asistent.

Svoj doprinos stručnom i naučnom razvoju odsjeka Zaštite okoline dali su i nastavnici i saradnici: prof.dr.sc. Mahmud Ahmetbašić, prof.dr.sc. Jovan Đuković, prof.dr.sc. Hajrudin Simičić (ekspert za vode pri UNESCO), prof.dr.sc. Sabit Begić, prof.dr.sc. Ivica Ivanović, doc.dr.sc. Mihajlo Popović, Dr.sc. Adisa Azapagić, red.prof., mr.sc. Dragan Pelemiš, asistent i mr.sc. Omer Fejzić, viši asistent. Takođe, svoj doprinos dale su i laborantice koje su radile na ovoj užoj naučnoj oblasti Hidajeta Muhedinović i Asmira Čanić. Uža naučna oblast Inženjerstvo zaštite okoline unapređuje i promovira znanje i učenje, motivira kreativnost i podržava želju za usavršavanjem i sticanjem novih znanja, a sve u cilju kontinuiranog unapređivanja kvaliteta obrazovanja kroz naučno-istraživačku i istraživačko-razvojnu djelatnost.

Nastavnici grupe za Inženjerstvo zaštite okoline realiziraju nastavu iz svih predmeta koji se prema važećim nastavnim planovima i programima slušaju na Tehnološkom fakultetu. 

U okviru uže naučne oblasti se nalazi referentni Laboratorij za analizu otpadnih voda kao i Laboratorij za zaštitu okoline. Svi članovi uže naučne oblasti Inženjerstvo zaštite okoline nastoje da svojim istraživačkim i obrazovnim aktivnostima, programima i koncepcijom dalje afirmiraju Odsjek zaštite okoline, te da ga učine prepoznatljivom po svom djelovanju u okviru Tehnološkog fakulteta, Univerziteta u Tuzli, pa i šire.

  • Naučno-istraživački rad je usmjeren prema:
  • Kvalifikaciji i kvantifikaciji krutog otpada kao sekundarne sirovine;
  • Tehničko-tehnološkim aspektima energetske valorizacije biomase; 
  • Idejnim rješenjima za izgradnju novih i modifikaciju postojedih postrojenja za prečišdavanje otpadnih gasova i otpadnih voda naselja i industrije;
  • Iznalaženju upotrebne vrijednosti sekundarnih sirovina iz komunalnog i industrijskog otpada, te idejnim rješenjima za njihovu ponovnu upotrebu, recikliranje ili energetsku valorizaciju;
  • Monitoringu teških metala u vodi, zraku i zemljištu;
  • Uslugama tipa naučnog i stručnog mišljenja (ekspertize, recenzije, vještačenja, revizije itd.) iz oblasti okoliša, procjene uticaja na okoliš novih i postojedih industrijskih pogona i slično;
  • Utvrđivanju uzroka i posljedica zagađenja vode, zraka i tla;
  • Utvrđivanju mjera u cilju sprečavanja zagađenja zraka vode i tla, i dr.

Objavljeni univerzitetski udžebnici


1. Selimbašić, V., Đonlagić, N., Montero, J.A., Marquez, M.A.C. Uticaj poljoprivrede i proizvodnje hrane na okoliš - Ekološki standardi EU ", Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2004.
2. Selimbašić, V., Đozić, A. Osnove ekologije i zaštite okoline. OFF-SET Tuzla, 2012.
3. Selimbašić, V., Stuhli, V. Procesi obrade otpadnih voda sa zakonskom regulativom, OFF-SET Tuzla, 2012. 
4. Selimbašić, V., Cipurković, A., Crnkić, A. Hemija i zaštita okoline, OFF-SET Tuzla, 2014.
5. Đonlagić, M., Đonlagić, N., Sadadinović, J., Andrejaš, F. Alternativni izvori energije - Biomasa, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2004.
5. Burgić, M., Avdić, G., Andrejaš, F. Ravnotežni dijagrami rastvorljivosti u tehnologiji neorganskih soli, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2011.

 

S lijeva na desno : dr.sc. Đozić Abdel, doc., mr.sc. Stuhli Vedran, viši asistent, Mešić Emin - asistent, dr.sc. Selimbašić Vahida, red.prof., mr. sc. Zohorović Mirnesa, viši asisent, Ljlja Bojanović - laborant, dr.sc. Andrejaš Franc,vanr.prof.

S lijeva na desno : dr.sc. Đozić Abdel, doc., mr.sc. Stuhli Vedran, viši asistent, Mešić Emin - asistent, dr.sc. Selimbašić Vahida, red.prof., mr. sc. Zohorović Mirnesa, viši asisent, Ljlja Bojanović - laborant, dr.sc. Andrejaš Franc,vanr.prof.

 

 

Grupa za Fizikalnu hemiju i elektrohemiju

Istorijat

 

Grupa za Fizikalnu hemiju i elektrohemiju je jedna od najstarijih na Tehnološkom fakultetu i veliku zahvalnost duguje njenom osnivaču prof.dr.sc. Tihomilu Markoviću red.profesoru, dekanu fakulteta, prvom rektoru Univerziteta u Tuzli, ekspertu UNESCO-a i počasnom profesoru Univerziteta IPN u Meksiku, koji dolazi na fakultet akademske 1961/62. godine i tada je ustvari formirana Katedra za Fizikalnu hemiju i elektrohemiju. Te godine, započinje se sa stvaranjem vlastitog naučno-nastavnog kadra u okviru područja fizikalne hemije i elektrohemije pokretanjem prvog postdiplomskog studija u BiH 1964. godine iz oblasti Teoretske i primijenjene elektrohemije.

Već 1966.godine uža naučna oblast Fizikalna hemija i elektrohemija ima i svoje prve magistre iz prve generacije upisanih studenata. Magistarski radovi su iz oblasti termodinamike sistema metal-otopina, te korozije i zaštite metala. Potom je urađeno i nekoliko doktorskih disertacija. Posebno treba izdvojiti dvije doktorske disertacije iz 1969. i 1970. godine „Termodinamska kinetika bestrujnog izlučivanja metala“ i „Identifikacija produkata korozije željeza u različitim elektrolitima“, iz razloga što su ovi doktoranti cjelokupan svoj radni vijek proveli radedi na užoj naučnoj oblasti Fizikalna hemija i elektrohemija Tehnološkog fakulteta u Tuzli, a značaj njihovog naučnog i pedagoškog rada sa mlađim kadrovima ogleda se u daljem kadrovskom jačanju tadašnje Katedre za fizikalnu hemiju elektrohemiju.

To su godine intenzivne aktivnosti članova ove  grupe u svim vidovima djelatnosti u nastavi, naučno-istraživačkom i stručnom radu, saradnji sa privredom, međunarodnoj saradnji. Tokom čitavog perioda permanentno je osavremenjivan sadržaj predavanja, u skladu sa razvojem svih oblasti fizikalne hemije, elektrohemije, korozije i zaštite materijala, koje su obuhvadene u nastavi, kao i sadržaji ostalih aktivnosti članova Uže naučne oblasti.

Pored prof.dr.sc. Tihomila Markovića do sada su svoj doprinos stručnom i naučnom razvoju dali: prof.dr.sc. Nihada Latifagić, emeritus prof.dr.sc. Mahmud Ahmedbašić, prof.dr.sc. Ranko Babić, prof.dr.sc. Nusreta Đonlagić, prof.dr.sc. Šuhreta Bahtijarević-Omerović, viši asistent mr.sc. Emina Jahić i laborantica Emina Šederbegović.

Uža naučna oblast Fizikalna hemija i elektrohemija danas predstavlja baznu oblast za sve studijske programe koji se realiziraju na Tehnološkom fakultetu. U proteklom periodu uža naučna oblast je davala i daje značajnu pomoć u nastavi drugim fakultetima, Farmaceutskom i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. U okviru uže naučne oblasti nalaze se Laboratorij za Fizikalnu hemiju, Laboratorij za koroziju i zaštitu, Laboratorij za elektrohemijska ispitivanja i Laboratorij za kinetička ispitivanja. U naučnom radu, članovi ove grupe su njegovali, ali i razvijali određene oblasti fizičke hemije, elektrohemije, korozije i zaštite materijala. Posebno treba izdvojiti ostvarene rezultate u ispitivanjima voda i tla na sadržaj teških metala, pradenje kinetike reakcija u vodenim sistemima, elektrohemijska depozicija oksidnih anoda, ispitivanja korozije i zaštite materijala, metalne prevlake, pradenje termofizikalnih svojstava i njihovih promjena u hrani, ispitivanja fotokatalitičke aktivnosti fero porfirana, kao i foto-sintezom i karakterizacijom fotokatalizatora na bazi WO oksida.

Laboratorije su dobro opremljene za izvođenje eksperimentalnih vježbi, ali i za naučno– istraživački rad.

Tokom razvoja nabavljana je oprema koja pruža široke mogućnosti za elektrohemijska ispitivanja korozije i zaštite materijala, ali i  ispitivanja vezana za analizu voda i tla na teške metale.

Tako su nabavljeni Galvanostat/potenciostat, TraceLab 50 Polarografic Laboratory, Jon METAR za rad sa jon selektivnim elektrodama, Spekrofotometar Lambda 25, Spektrofotometar ........, a kao rezultat rada na ovim aparatima je više odbranjenih doktorskih disertacija, magistarskih i diplomskih radova.

Treba redi da se naučno–istraživački rad sredinom devedesetih počinje razvijati u novom pravcu. Nabavkom dva potenciostata/galvanostata i primjenom najsavremenijih elektrohemijskih tehnika kao što su: DPASV, ciklična voltametrija, Tafelova ekstrapolacija - urađeno je šest doktorskih disertacija, i čitav niz magistarskih radova, i to ne samo kadra sa ove Uže naučne oblasti nego i šire (sa Univerziteta u Zenici, Univerziteta uSarajevu, Univerziteta u Bihadu).

Grupu danas čine:

dr.sc. Nihada Latifagić, profesor emeritus,
dr.sc. Amra Odobašić,vanr.prof
dr.sc. Sead Datić, vanr.prof.
dr.sc. Husejin Keran,vanr.prof.
dr.sc. Amra Bratovčić, docent
dr.sc. Indira Šestan,viši asistent
mr.sc. Ema Obralić,viši asistent
Melisa Ahmetović, asistent
Edina Ibrišimović, asistent
Laborant Asmira Čanić.

Stručnjaci iz prakse

mr.sc. Adem Dautbašić
mr.sc. Amira Brkić

Nakon dužeg perioda aktivirana je i izdavačka djelatnost. Objavljeno je više knjigaudžbenika, monografija, kao i poglavlja u inostranim (knjigama – monografijama). Izdati su univerzitetski udžbenici

Članovi uže naučne oblasti su i autori poglavlja u međunarodnim bibliografijama 

  • Knjiga/Book 2 Održive tehnologije u prehrambenoj industriji/Sustainable technologies in Food industry, TEMPUS
  • Environmental monitoring, Part 2, Biological Monitoring/Ecotoxicology, Chapter 7, Determination of fluoride and Chloride Contents in Drinking Water by Ion Selective Electrode, Amra Bratovčid, Amra Odobašid (2011)
  •  Water Quality, Part 2, Water Quality  Monitoring Studies, Chaper 19, Determination and Speciation of Trace Heavy Metals in Natural Water by DPASV, Amra Odobašid (2012)

U okviru fizikalne hemije i elektrohemije organizuje se nastava iz svih predmeta koji se prema važedim nastavnim planovima i programima slušaju na Tehnološkom fakultetu, i Farmaceutskom fakultetu, a pripadaju užoj naučnoj oblasti fizikalna hemija i elektrohemija. Trenutno su to predmeti:

  •  Fizikalna hemija
  •  Kinetika i meh. fizikalno hem. procesa
  •  Koloidna hemija
  •  Membranski procesi
  •  Konstrukcioni materijali za procesnu opremu i zaštita
  •  Konstrukcioni materijali, korozija i zaštita
  •  Fizikalna svojstva hrane
  •  Fizikalna farmacija
  •  Primjena termičkih metoda u farmaciji
  •  Fizikalna hemija i reologija polimera
  •  Elektrohemijsko inženjerstvo
  •  Ambalažni materijali
  •  Elektrohemijski procesi i proizvodi
  •  Elektrohemija
  •  Primijenjena elektrohemija
  •  Korozija i zaštita metalnih materijala
  •  Metalne prevlake
  •  Kataliza i katalizatori


Članovi uže naučne oblasti publikovali su veliki broj naučnih i stručnih radova u časopisima međunarodnog značaja i domadim časopisima, a saopštavali su rezultate svog rada na brojnim međunarodnim i domadim naučnim skupovima.
 

Objavljeni univerzitetski udžebnici


1. Amra Odobašić, Sead Datić, Amra Bratovčić, Indira Šestan “ Eksperimentalna elektrohemija“ PrintCom, 2009
2. Amra Odobašid, Sead Datić, Husejin Keran, Amra Bratovčić, Indira Šestan “ Zbirka zadataka iz Fizikalne hemije i elektrohemije “ OFF-SET, 2013.
3. Amra Odobašić, Sead Datić, Amra Bratovčić, Indira Šestan, Husejin Keran“ Eksperimentalna fizikalna hemija sa teoretskim osnovama“ OFFSET,2014
 

S lijeva na desno sjede: dr.sc. Sead Datić, vanr.prof, dr.sc. Amra Odobašić, vanr.prof., Asmira Danić - laborant S lijeva na desno stoje: Edina Ibrišimović - asistent, dr.sc. Amra Bratovčić, doc., dr.sc. Husejin Keran, vanr.prof., mr.sc. Indira Šestan, viši asistent, mr.sc. Maja Hodžić, viši asistent, Melisa Ahmetović - asistent, mr.sc. Ema Obralić - asistent

S lijeva na desno sjede: dr.sc. Sead Datić, vanr.prof, dr.sc. Amra Odobašić, vanr.prof., Asmira Danić - laborant

S lijeva na desno stoje: Edina Ibrišimović - asistent, dr.sc. Amra Bratovčić, doc., dr.sc. Husejin Keran, vanr.prof., mr.sc. Indira Šestan, viši asistent, mr.sc. Maja Hodžić, viši asistent, Melisa Ahmetović - asistent, mr.sc. Ema Obralić - asistent

 

Grupa za Organsku hemiju

Istorijat

 

Katedra za Organsku hemiju je utemeljena  početkom 60-ih godina prošloga stoljeda pod rukovodstvom prof. Irene Ranogajac koja je u Tuzlu došla sa tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nastava iz organske hemije je na  početku izvođena na drugoj godini kroz dva semestra na svim smjerovima, te na trećoj godini kroz dva semestra za studente organskog smjera. Osnivanjem Odsjeka za zaštitu okoline i odsjeka za prehrambenu tehnologiju na Tehnološkom fakultetu širi se broj sadržaja i nastavnih predmeta iz uže naučne oblasti „Organska hemija“. Sadržaji iz uže naučne oblasti su izučavani i na Višoj pedagoškoj školi, odnosno Pedagoškoj akademiji u Tuzli koja od akademske 1993/1994. prerasta u  Filozofski fakultet. Na Filozofskom fakultetu je postojao i studijski odsjek iz biologije  i hemije. Poslije izdvajanja Prirodno-matematičkog fakulteta, osniva se i Odsjek za hemiju sa nizom kolegija iz uže naučne oblasti „Organska hemija“. Formiranjem  Farmaceutskog fakulteta akademske 2004/2005. otpočinje edukacija studenata iz niza kolegija i na tom fakultetu. Danas se predmeti iz uže naučne oblasti „Organska hemija“ izučavaju na sedam odsjeka na Univerzitetu u Tuzli. 

Nastavni predmeti koji pripadaju užoj naučnoj
oblasti „Organska hemija“:
- Organska hemija I
- Organska hemija II
- Hemija prirodnih spojeva
- Hemija hrane
- Mehanizmi hemijskih reakcija
- Stereohemija
- Hemija steroida i alkaloida
- Nomenklatura organskih farmaceutika
- Stereohemija lijekova
- Dizajniranje sinteze biološki aktivnihspojeva
- Hemija makromolekula
- Struktura i svojstva polimera
- Biorazgradljivi polimeri
- Prirodni polimeri
- Planiranje sinteze makromolekula
Istraživački projekti koji se realizuju u području organske hemije su aplikativnog  karaktera. Do sada je odbranjeno više doktorskih disertacija, magistarskih radova i mnoštvo diplomskih radova na tri fakulteta Univerziteta u Tuzli. Rezultati su prezentirani na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima i publicirani u
naučnim časopisima. 

Do sada su svoj doprinos stručnom i naučnom  razvoju Organske hemije dali prof. dr. sc. Irena Ranogajec, prof. dr. sc. Oleg Ščedrov, prof. dr. sc. Jozo Budimir, prof. dr.  sc. Božo Banjanin. Također su svoj doprinos dali brojni asistenti i laboranti koji su radili na ovoj Katedri. 

Trenutno edukaciju i naučno-istraživački rad na I, II i III ciklusu Bolonjskog studija iz uže naučne oblasti „Organska hemija“ realizuju: 

1. dr. sc. Jozo Budimir, profesor emeritus,
2. dr. sc. Zahida Ademović, vanredni profesor,
3. dr. sc. Jasmin Suljagić, docent,
4. Samra Kulić, asistent,
5. Janja Ivaković, laborant.

Tokom stasavanja i razvoja Katedre, nastavnici  i saradnici su svoja znanja  usavršavali kroz različite studijske boravke na institutima i fakultetima u Hrvatskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Holandiji, Poljskoj, Sloveniji, Španiji, Portugalu i Francuskoj gdje  su realizovali i dijelove eksperimentalnog rada doktorskih i magistarskih radova.

Uža naučna oblast „Organska hemija“ ima  jasnu perspektivu na Univerzitetu u Tuzli  jer djeluje integrativno između Tehnološkog, Prirodno-matematičkog i  Farmaceutskog fakulteta, što omoguduje racionalno korištenje raspoloživih  kadrovskih, laboratorijskih i drugih potencijala.
 

 

Grupa za analitičku hemiju

Istorijat


Užu naučnu oblast Analitička hemija čine nastavni predmeti u kojima se izučavaju teoretske osnove i aplikacija savremenih
znanja iz oblasti hemijske i instrumentalne analize u cilju dobijanja podataka u hemijskoj dijagnostici, odnosno hemijskoj kontroli kvaliteta sirovina, međuproizvoda i gotovih proizvoda hemijske, prehrambene i farmaceutske industrije, te monitoringu i zaštiti okoliša. Dodatni naglasak je stavljen na pradenje sinteze i analizu gotovih proizvoda u istraživačkim sintetskim postupcima novih materijala. 

Uvažavajudi sve zahtjeve savremenog studija u pogledu najnovijih teoretskih i praktičnih saznanja obezbjeđena je horizontalna i vertikalna harmonizacija u edukacijskom i laboratorijskom pogledu sa srodnim fakultetima. Kadrovski i laboratorijski potencijali u edukacijskom i istraživačkom radu zauzimaju najvažnije mjesto u egzistiranju i razvoju ove uže naučne oblasti. 

Uža naučna oblast Analitička hemija utemeljena je putem nastavnog predmeta Analitička hemija, pri uspostavljanju studija
hemijske tehnologije, da bi sa zahtjevima stasajude hemijske industrije u okruženju, prerasla u Katedru za Analitičku hemiju na kojoj se izučavalo nekoliko predmeta vezanih za klasične metode hemijske analize, savremene instrumentalne metode i metode koje čine složen sistem analize i obrade podataka u kontroli kvaliteta proizvoda i okoliša.

Danas, ova oblast, kao jedna od temeljnih oblasti fundamentalne i aplikativne nauke iz područja Prirodnih nauka, čini značajan dio edukacijskog procesa na Tehnološkom, Prirodno-matematičkom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u sva tri ciklusa studija (dodiplomskom, postdiplomskom i doktorskom). 

Kontinuirani razvoj i unapređenje edukacijskog procesa prati i kontinuirani razvoj i unapređenje naučno-istraživačkog rada, čiji rezultati se ogledaju u zadovoljenju kako standarda u edukaciji studenata, tako i u stručnom napredovanju zaposlenih.
Korištenjem inovacijono-edukacijskih tehnologija i savremenih metoda istraživanja u skladu sa zahtjevima tržišta i potrebama savremenog poslovanja, uz dobru organizacijsku praksu, ova uža naučna oblast izrasla je u prepoznatljivu po svom naučnoistraživačkom, stručnom i nastavnom radu kako u okruženju tako i šire. To je omogućilo osiguranje mobilnosti naših nastavnika i saradnika, odnosno njihov boravak i rad na univerzitetima i istraživačkim institutima u zemlji. Također smo obezbijedili uslove za boravak i rad studentima, profesorima i saradnicima sa nekih Univerziteta zemalja EU. U proteklom peridu ostvarena je saradnja sa : Cranfield University u Londonu (Velika Britanija), 2002, Universitat de Lleida u Lleidi (Katalonija, Španjolska), 2000, Univerzidade Catolica Portuguesa u Portu (Portugalija), 2001, Technische Universitat u Gracu (Austrija), 1998, Universitat u Klagenfurtu (Austrija), 1999, Philipps Universitat u Marburgu (Njemačka), 1999 i Univerzitet u Mariboru (R Slovenija), 2012.

Dugoročna vizija razvoja uže naučne oblasti Analitička hemija, temeljena na stečenom iskustvu i sticanju znanja iz ove oblasti u cilju postizanja odgovarajudih društvenoekonomskih ciljeva, obuhvata definiranje svih aspekata implementacije modernog obrazovanja kompatibilnog sa relevantnim fakultetima zemalja EU, te razvoj savremenih metoda analize sa njihovom aplikacijom u rješavanju istraživačkih i praktičnih problema kako u industriji i hemijskoj kontroli kvaliteta tako i monitoringu okoliša. Ostvarivanje ove vizije namede studioznan pristup: u realizaciji inoviranja nastavnih planova i programa;
stvaranju uslova za kontinuirano obrazovanje i naučno-istraživački timski rad posvećen naučnom napredovanju kadrova; održavanje i unapređenje do sada postignutog stepena međuuniverzitetske saradnje u zemlji i inostranstvu putem participacije u edukaciji i naučno-istraživačkim projektima te podsticanju i povedanju stepena unutaruniverzitetske i unutarfakultetske saradnje na unapređenju kurikuluma za sticanje diploma svih stepena studija i sa posebnim naglaskom na razvoj novih studijskih profila koji de omoguditi educiranje kadrova prema savremenim zahtjevima tržišta.

Oni koji nisu više na užoj naučnoj oblasti Analitička hemija, a dali su svoj značajan doprinos njenom razvoju su nastavnici: prof.dr.sc. Branko Popović, prof. dr.sc. Zlata Pavlović-Šilek, prof.dr.sc. Veljko Bakočević, prof.dr.sc. Radmila Savić; asistenti i spoljni saradnici mr.sc. Dragoljub Đorđević, mr.sc. Mihajlo Stefanović, Merdžana Fišća dipl.inž. tehnol., Milkica Rakonjac dipl.inž. tehnol., Vesna Stanojević dipl.inž.tehnol., mr.sc. Dragica Demalović, mr.sc. Miladin Gligorić, mr.sc. Amira Cipurković, mr.sc. Snježana Marić, Amra Latifagić dipl.inž tehnol., Željka Raos-Petković dipl.inž.tehnol., Vera Urošević-Čekić dipl.inž.tehnol., kao mnogi koji su povremeno sudjelovali u edukacijskom procesu, te tehničari-laboranti: Slavica Beštić, Stjepan Kovačević, Milica Serafjanović, Suada Hamzić, Tifa Bakalović i Hidajeta Muhedinović. Danas u realizaciji svih zadataka na užoj naučnoj oblasti Analitička hemija participiraju nastavnici:

Prof.dr. Ranka Kubiček, profesor emeritus,
dr.sc. Hatidža Pašalić, van.prof.,
dr.sc. Mirsad Salkić, vanr. prof.,
dr.sc. Mersiha Suljkanović,docent,
dr.sc. Amra Selimović, viši asistent,
mr. Milena Ivanović, viši asistent,
mr. Selmina Hodžić, asistent,
Edita Nurković,asistent,
Halid Junuzović,asistent
Esma Srabović,laborant

Takođe, želimo istaknuti uspješnu i kontinuiranu saradnju sa užim naučnim oblastima iz Hemije, posebno sa prof.dr.sc. Jozom Budimirom, prof. dr.sc. Nihadom Latifagić i prof.dr. sc. Petrom Petrovskim, kao i profesorima sa hemijskog inženjerstva i tehnologije prof. dr. Stjepanom Ivićem i prof. dr.sc. Sadikom Latifagićem i prof.dr.sc. Midhatom Jašićem.

Rezultati istraživanja, prezentirani u doktorskim disertacijama, magistarskim radovima i naučno-istraživačkim projektima,
na najbolji način ilustruju dostignuti stepen istraživanja u ovim oblastima. Stečena iskustva i saznanja su publicirana na
naučnim skupovima i naučnim i stručnim časopisima, kao i brojnim stručnim knjigama i laboratorijskim praktikumima. Svake školske godine studenti urade i odbrane desetak diplomskih radova, a do sada je odbranjeno je dvadeset magistarskih radova i deset doktorskih disertacija. Broj urađenih naučnih i stručnih projekata je oko stotinu.

Objavljeni univerzitetski udžbenici

Kubiček R, Budimir J, Marić S., Osnove spektrometrijskih metoda, Tuzla, 2004.
Salkić M, Pašalić H, Analiza hrane, Tuzla 2013.
Pašalić H., Instrumentalne metode - opći principi, Tuzla 2013.
Salkić M, Pašalić H, Obrada analitičkih podataka, Tuzla 2014.
 

Stoje s lijeva na desno: dr.sc.Mersiha Suljkanović, doc., mr.sc.Amra Selimović, viši asistent, dr.sc.Mirsad Salkić, vanr. prof., Edita Nurković-asistent, dr.sc Ranka Kubiček,red.prof., mr.sc. Selmina Hodžić, viši asistent
Sjede sa lijeva na desno: dr.sc.Hatidža Pašalić, vanr. prof., mr.sc. Milena Ivanović, viši asistent, Esma Srabović- laborant

 

Sjećanja bivših studenata i profesora Tehnološkog fakulteta

Oleg Pajalid, Kristianstad, Švedska, 16.07.2014.

 

Danas sam zaposlen u Perstorp AB, švedska internacionalna hemijska kompanija koja proizvodi na stotine različitih hemikalija u Evropi, Aziji i Americi. Od 2013-te sam odgovoran za procesni razvoj kao zamjenik direktora. Trenutno sam u procesu instalacije kao gostujući profesor na hemijskom inženjerstvu na Chalmers University u Geteborgu. Član sam upravnog odbora Perstorpa.   Međutim, moj životni put bududeg hemijskog inženjera započeo je na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, akademske 1981/1982. godine kada sam se upisao na Tehnološki fakultet!   Još uvijek se sjećam sadržaja gotovo svakog predmeta sa studija do u detalj. Danas radim sa velikim brojem mladih inženjera i studenata, naročito u završnoj godini studija u kojoj oni rade svoj Master rad na kojima sam im ja mentor. Jedno od pitanja koje često postavljam tim mladim ljudima na intervjuima je kako mi mogu opisati šta su učili u toku studija. Najčešdi odgovor je da se oni puno toga i ne sjedaju. To je za mene pokazatelj ozbiljnog nedostatka sadašnjeg obrazovanja i negativna ocjena za sadašnje školske institucije.   Sjećanje na mnoge detalje iz mog studija nakon skoro trideset godina od završetka, govori o kvalitetu tadašnjeg Hemijsko-tehnološkog odsjeka, kako nastavnog plana i programa tako i tadašnjih predavača/profesora. Jedan od najboljih predavača od svih koje sam ikad imao je profesor fizike Stanko Blatnik. Blatnikova predavanja su uvijek bila tako posjećena da je amfiteatar uvijek bio prenaćučen sa slušateljima. U to vrijeme se takođe puno polagalo i ulagalo u laboratorijske vježbe. Skoro iz svakog predmeta je laboratorija bila nezamjenljiva i to je jedna od velikih prednosti studija na ovom fakultetu. Naročito sam cijenio pilotsko postrojenje na kojem smo imali vježbe iz tehnoloških operacija. Današnje zapadne visokoškolske institucije su minimizirale laboratorijski rad i u potpunosti izbacile pilot postrojenja zbog visokih troškova održavanja. Ipak, za jednog hemijskog inženjera opservacije i kalkulacije su najznačajnije u praksi.   Moj prvi naučni rad u obliku postera objavio sam još kao student na Tehnologijadi u Šibeniku. Tada sam prvi put došao u kontakt sa kompjuterima. Jedna Apple mašina bez tvrdog diska je odradila posao. Učestvovao sam na dvije Tehnologijade, koje su tada okupljale studente sa svih hemijskotehnoloških fakuleta bivše Jugoslavije. Osim tih manifestacija, Tehnološki fakultet je i tada imao dobru saradnju sa Sveučilištem iz Osijeka i Vespremom (Mađarska) i sve to zahvaljujući želji i  upornosti mojih kolega i studenata iz tadašnje studentske organizacije. Takvi međustudentski susreti su bili prvi pogled u svijet mladih studenata. Tadašnji svijet ne samo da nije bio povezan sa internetom nego čak i razdvojen sa blokovskom podjelom i berlinskim zidom.   Studije sam završio 1986. kao student-prorektor Univerziteta u Tuzli. Dekan fakulteta u to vrijeme je bio profesor Sadik Latifagić. Sjećanja na odbranu diplomskog rada su još uvijek živa. Dekan Latifagić me odmah poslije odbrane diplomskog presreo na hodniku i upitao da li bih želio raditi kao asistent. I tako sam počeo svoju karijeru. Jedno od najvažnijih pitanja kojim sam se bavio kao student - prorektor je bilo pitanje uticaja studenata na nastavni rad fakulteta na Univerzitetu, tj. na kvalitet nastave. Nisam se bavio samo pitanjima vezanim za ispitne rokove kojima su se studenti obično bavili. Funkcija studenta-prorektora mi je pomogla da sretnem i moju životnu saputnicu. Moje kolege, studenti sa četvrte godine, koji su organizirali brucoško veče,su me pozvali kao počasnog gosta i te večeri sam upoznao Zadu koja je tada izabrana za misicu brucoške večeri. Zada danas radi kao vanredni profesor na Oslo and Akershus University College u oblasti zdravstvenih nauka.  Prvi predmet koji sam vodio kao novozaposleni asistent je Projektiranje procesnih postrojenja. Prva grupa studenata koji su posjećivali predavanja su bile moje kolege i prijatelji iz studentskih dana. Ja sam kao novopečeni asistent bio najmlađi od svih u učionici. Kao asistent sam radio sve do početka 1992. godine. Predmet koji sam vodio svih tih godina je Hemijsko–inženjersko računanje, i to sa mojim prijateljem, saradnikom i mentorom Vladom Karanovićem. Tada se i razvilo moje interesovanje za matematičko modeliranje i procesnu simulaciju. Magistrirao sam 1991. godine u oblasti dinamičkog modeliranja procesa uparavanja. U to vrijeme su se simultano sa razvojem personalnih kompjutera razvijale i numeričke metode. Danas su procesni simulatori svakodnevnica. Paralelno sa radom na Tehnološkom fakultetu sam radio i na Instititu za hemijsko inženjerstvo u Tuzli i u Fabrici Sode u Lukavcu. Jedan od projekata čiji sam bio inicijator i koji sam vodio u Fabrici Sode je uvođenje kompjuterske mreže PC-a u proizvodno postrojenje još 1991. godine.

 

U današnjoj kompaniji sam zaposlen od 1995. godine. Ovdje sam uveo procesno simuliranje i modeliranje u svakodnevni rad i danas sam odgovoran za razvoj u toj oblasti u kompaniji. Osim toga sam radio na razvoju tehnoloških procesa i procesnom inženjeringu. Autor sam više procesnih patenata. Još kao student sam se počeo interesovati za gasno-tečnu separaciju i konačno se ono i produbilo, a kao rezultat je nastalo više od stotinu projektiranih i instaliranih destilacionih i absorbcionih kolona kao i skubera po cijelom svijetu. Gotovo svakom projektu je prethodio razvojni proces koji uključuje eksperimentalno određivanje parno-tečne ravnoteže, teoretska razmatranja iste, laborativnu destilaciju i pilotska ispitivanja efektivnosti separacije. Oblast u kojoj sam dugo radio osim transporta mase, je i transport energije kroz zidove toplinskih izmjenjivača. U svijetu postoji više stotina cjevastih izmjenjivača topline koje nose moj znak. Bio sam predavač na više stručnih konferencija u ovoj oblasti. 

 

Iako sam se zadnjih dvadesetak godina bavio proizvodnim postrojenjima, procesnim razvojem i konsultacionim zadacima, uvijek sam imao jedno oko usmjereno na visokoškolske ustanove i njihove studente. Držim predavanja na fakultetima na Lund University i Kristianstad University, mentor sam više magistarskih radova a uključen sam i u više naučnih projekata finansiranih od strane Evropske Unije kao i Švedske. Danas sam član Working Party Fluid Separation Evropske federacije hemijskih inženjera koja uključuje najpoznatije eksperte u oblasti separacije fluida. Član sam i upravnog odbora Centra za hemijsko procesno inženjerstvo (CPE) na Chalmers University. 
 

Vladimir Karanović – Ruža, Engleska, London, 19.08.2014.godine.


 

Velika je čast imati priliku redi nešto o instituciji i evocirati sjećanja provedena u toj instituciji, kada je ta institucija duboko, direktno i indirektno, uticala na mnogo toga što se dešavalo i dešava u mom životu. Vjerujem da de na stranicama ove monografije kojom se obilježava 55 godina od postojanja Tehnološkog fakulteta biti dovoljno iscrpno, precizno i dokumentovano rečeno o značaju Fakulteta za naš grad i širu društvenu zajednicu u proteklih 55 godina, a i u bududnosti .

Ja sam rođen u Tuzli, gdje sam završio osnovno i srednje obrazovanje, i postao student Tehnološkog fakulteta tačno prije 50 godina. Tih 50 godina se mogu podijeliti na tri vremenska perioda, od kojih je prvi bio vezan za studije, drugi za rad na Fakultetu, a tredi period je vezan za moj život i rad u Engleskoj, na koji su prva dva perioda provedena na Fakultetu presudno uticala, i omogućila mojoj porodici i meni da nastavimo sa normalnim životom u novim okolnostima i okruženju. 

Gdje sada živim i radim, ponekad, pokušavam objasniti ljudima šta to znači studirati u svom rodnom gradu. Nije to lako, i ne vjerujem da sam u tome nešto naročito uspješan, jer je teško naći nekoga ko studira u gradu gdje je rođen i do tada školovan.

Bilo je više razloga što sam svoje školovnje nastavio na Tehnološkom fakultetu, a da li je glavni razlog bio porodične okolnosti, ili sport kojim sam se u to vrijeme aktivno bavio, ili struka koju sam volio, ili prijatelji koji tu ostaju, ili nešto drugo, nije tako ni važno. Najvažnije da to nikad nisam zažalio. 

Imao sam privilegiju da stanujem veoma blizu Fakulteta, što je bilo pogodno iz niza razloga, a pored toga Fakultet je bio i na putu koji vodi od kude do centra grada. Takve pogodne okolnosti omogućile su da je Fakultet bio mjesto gdje sam redovno navraćao u raznim periodima dana i kad nije bilo nastave. To je bilo mjesto gdje se nastavni, naučni i društveni život odvijao, od ranog jutra do kasnih večernjih sati. I bez nastave tu je uvijek bilo razloga da se navrati. Od ćaskanja sa kolegama na prilazu Fakultetu, na hodniku, do”čašice” razgovora u restoranu uz kafu, usput se čuje ili ispriča po neki dobar vic, čuje se kako koji nastavnik ispituje, šta pita, koliko je palo i prošlo na kojem ispitu, i “rastabire” se mnoge druge studentske teme. Takav vid studentskog društvenog života imao je veliki uticaj da smo mi “domaći” studenti stvarali dobre drugarske odnose sa kolegama koji su dolazili iz drugih dijelova zemlje i stanovali u domu ili privatno. Fakultet je bio mjesto koje nas je zbližavalo i ujedinjavalo, a tu nas je doveo jedan cilj - da steknemo znanje i kvalifikaciju koje će nam otvoriti nove životne perspektive. Tu su se stvarale i “legendarne” priče i anegdote o profesorima i asistentima. 

Bile su to predivne godine življenja i obrazovanja u svom rodnom gradu, obrazujući se u instituciji koja je uživala zavidno visoku reputaciju širom zemlje.

Poslije toga dolazi novi period i moja “romansa” sa Fakultetom se nastavlja “drugim činom”. Neki “glumci” ostaju, samo se moja uloga mijenja. Sad, ja prelazim na “protivničku” stranu, pa i ja studentima postajem izvor inspiracije za priče i anegdote. Postajem kolega, sa onima koje sam uvijek poštovao, pomalo ih se pribojavao u januaru, junu i septembru, ali taj prelaz je išao veoma spontano i glatko.

To je privilegija kad si i dalje u svom rodnom gradu, i dalje na svom fakultetu. Tvoji profesori postaju tvoje radne kolege. I dalje si u sredini koja ima naučnu i obrazovnu misiju u društvu, i koja od tebe očekuje doprinos toj misiji. To su sada moje kolege koji su imali skoro istovjetan ili sličan životni put. Tu su Nihada, Sadik, Zdena, Ljubo, Mahmud, Jozo, Enes, Haso itd. Naravno, tu su mnogobrojni uvaženi profesori koji su došli u naš grad da daju svoj doprinos razvoju Fakulteta i obrazovanju
mnogih generacija.

Uključenjem u naučno-nastavni život Fakulteta postajem sudionik procesa iz kojeg su izlazili izvanredni inženjeri koji svoje sposobnosti pokazuju i dokazuju širom zemlje i u inostranstvu. Oni koji su ostali da poslije diplomiranja rade na Fakultetu postali su oslonci i nosioci daljeg razvoja Fakulteta. Bila je to i privilegija i zadovoljstvo biti učesnik tog procesa, kao što je i zadovoljstvo saznanje da tu i ja imam određenog doprinosa.

Ono što ja i danas, sa dozom izvjesne sjete pominjem, je naš zajednički život i druženje bez obzira na “platni razred”. Ja nisam uspio, slušajući slična sjedanja drugih sa raznih strana širom zemaljske kugle, naći primjer kojim se analira poznata izreka o zemlji koja Bosne nema. Naš Fakultet i njegovo osoblje su to neprestano potvrđivali tijekom tih 28 godina moga studiranja i rada tamo. Postoji bezbroj primjera kako smo mi bili, kad je trebalo, mala porodica i velika porodica. Jedna od mojih važnih “malih porodica” se okupljala na prvom spratu u “Jozinoj” maloj laboratoriji svakog dana oko 15.00 sati na kahvenisanje. Naša mala Mila i Ruža su uredno vodile računa o tome. Znalo se tu zajednički ponešto i pojesti, a nije prošao ni jedan Bajram, Božid i Uskrs da toga nije bilo, i to u izobilju. Ako ništa, našla bi se koja pita iz “Bosne” preko puta studentskog doma, ili čevapi iz “Slobode”. Nije u pitanju kafa i hrana, u pitanju je duh zajedništva i druženja koji je tu preovladavao. Duh prijateljstva i ne - razdvajanja po bilo kojoj osnovi. Bilo je takvih “malih porodica” na više mjesta na Fakultetu. Bili smo mi i “velika porodica” za Novu godinu, 8.mart, za promocije u viša zvanja, prilikom odlazaka u mirovinu, i ko zna koji veći razlog nismo našli za tako nešto.

I samo ukratko o trećem pod-periodu moga života koji se odvija izvan Fakulteta, a za koji sam zahvalan Fakultetu. Od septembra 1992.godine sam u Engleskoj. Već 21 godinu radim u zvanju Stariji hemijski/procesni inženjer ili Glavni procesni inženjer i konsultant, za velike projektanske kuće u procesnoj industriji kao što su Foster Wheeler, KBR, Worley Parsons, na projektima za mutinacionalne kompanije kao što su British Petroleum (BP), Saudi Aramco, Exxon Mobil, DuPont, Dow Chemicals, itd.
 

Stanko Blatnik, Slovenija,Velenje,2014.

 


Na Tehnološkom fakultetu radio sam od 1967-1985. Vjerovatno je to bio najljepši i najuspješniji period moje profesionalne karijere.
Želio bih da malo detaljnije opišem tri segmenta iz tog perioda. Godine 1975. izabran sam za prodekana za finansijsko-materijalna pitanja. U to vrijeme se gradila nova zgrada fakulteta. Za mene je to bio poseban izazov. Pošto sam u osnovi fizičar teoretičar koji nije nikad izgradio svoju kuću (u nekim krajevima kažu da nisi muško ako si ne sagradiš kuću) morao sam puno toga naučiti: šta je situacija, nadzorni organ, akreditiv i slične stvari.

Osnovni problem bio je novac. Kada je bilo para Tehnograd je gradio, kada nije bilo ostavio bi samo Boška (mislim da se tako zvao njihov radnik koji je čuvao radilište). Na sreću, privreda je tada bila jaka i shvatala je potrebe visokog školstva. Želio bih ovdje naglasiti da bez finansijske pomodi SOURa Sodaso, KHK (Koksno hemijski kombinat), Titovi rudnici, Termoelektrana Tuzla i Tehnograda koji su svesrdno pomogli izgradnju ne bismo izgradili objekt. Naravno ovdje moram naglasiti da je i SIZ
(Samoupravna interesna zajednica) za visoko školstvo također značajno pomogla, posebno u fazi opremanja novog dijela fakulteta.

Novoizgrađeni objekt je značajno doprinjeo razvoju visokog školstva u Tuzli, tako da je trud koji sam uložio u izgradnju i opremanje fakulteta imao smisla. Volio bih kada bi i danas privreda imala toliko razumijevanja za razvoj visokog školstva kao što je to bilo sada već davne 1975. godine.

Drugi segment je takozvani tuzlanski model. Politika je u to vrijeme postavila tezu da postoji trougaonauka, obrazovanje i privreda. Fakultet je postao OOUR (osnovna organizacija udruženog rada) i udružio se sa Institutom za hemijsko inženjerstvo (IHI) i Institutom za preradu uglja i karbohemiju (IPUK) u radnu organizaciju koja se udružila u SOUR (Složena organizacija udruženog rada) SodaSo i KHK. Na taj način je fakultet postao sastavni dio privrede. Kao dekan sam bio na sastancima poslovodnog odbora SodaSo i relativno dobro upoznao hemijsku industriju tuzlanskog bazena. Međutim, moram priznati da smo na Fakultetu to udruživanje osjetili kao pritisak na autonomiju visokoškolske ustanove, tako da sam proveo dosta vremena mog dekanskog mandata na prilično konfliktnim sastancima.

Kada na taj period gledam iz sadašnje perspektive vidim da nisam bio u pravu. Danas EU govori o takozvanom „knowledge triangle“ trougao znanosti koji predstavlja interakciju istraživanja, edukacije i inovacija. Bez tog trougla nema društva znanja (knowledge society). Očigledno smo u Tuzli bili bar dvadeset godina ispred EU i njene Lisabonske agende. Žao mi je što nismo znali stvoriti više sinergije i uspješno realizirati „Tuzlanski model“. Možda bi tom periodu imalo smisla posvetiti jedan stručni susret na kojem bi naučno obradili model, njegov domet i uporedili sa sadašnjim trendovima u EU.

Zadnji segment je APPLE home computer. Početkom 1980-tih su se pojavili takozvani kudni računari. Ja sam pokušao nabaviti neki TRS koji mi je predlagao prof. Flower iz Leedsa. Na sreću, jednog dana sam među poštom dobio ponudu od poduzeća Velebit iz Zagreba za kudni računar APPLE II plus. Odmah smo ga kupili. Otišao sam u Zagreb da ga preuzmem. Oko ponodi sam došao iz Zagreba i odmah otišao na fakultet i pokušao instalirati APPLE, ali nije išlo. Probudio sam se rano i ujutro oko 5 sati došao u laboratorij fizike, ponovo uključio računar. Proradio je. Nakon toga je veliki broj studenata i nastavnog osoblja (samo mlađi od mene) napravio prve korake na području primjene računara upravo na tom APPLE II plus.

Bio sam oduševljen nad mogudnostima računara u edukaciji. Danas, više od trideset godina nakon tih prvih koraka,više nisam siguran da li je računar toliko potreban u nastavnom procesu. Bojim se da je doprinio „copy-paste“ kulturi. Kažu da su na odbrani doktorske disertacije pitali kandidata koje je računarske tehnologije koristio u pripremi disertacije. A on je odgovorio ctrl C i ctrl V.

 

Azra Mahić, SAD, Čikago, 20.08.2014.

 

Rođena sam u Tuzli 1952.godine. Završila sam gimnaziju "Meša Selimovid" i u toku svog školovanja sam najviše voljela hemiju, biologiju, matematiku i fiziku. Dok je moj otac sanjao da upišem medicinu, ja sam imala drugačije razmišljanje. Nisam željela da odem od kude i upišem fakultet u nekom novom i meni nepoznatom gradu. Htjela sam ostati u svom rodnom mjestu i biti sa svojom porodicom i prijateljima. Sve ovo je uticalo na moj odabir fakulteta i tako sam se odlučila za Tehnoloski fakultet u Tuzli.

Za svoje četvorogodišnje visoko školovanje na Tehnološkom fakultetu vežu me lijepa sjećanja. Posebno bih da istaknem kako su predavanja i praktične vježbe bile vrlo dobro organizovane. Sve što bi u teoriji naučili također smo morali primijeniti na praktičnim vježbama. Vježbe iz fizikalne hemije, organske i neorganske, analitičke, kao i vježbe iz drugih, više “inženjerskih” predmeta su bile interesantne, a olakšavajući faktor je bio dobro opremljene laboratorije gdje smo mogli primjenjivati svoja znanja, te naučiti mnogo toga. Profesori su bili potkovani znanjem svoje struke i prenosili ga na nas studente uz pomoć svojih asistenata na adekvatan pedagoški način. Zahvaljujudi povezivanju teorije i prakse, te profesora koji su se trudili da probude interes kod studenata za smjer koji su studirali, studenti ovog fakulteta su bili pripremljeni za svoje budude poslove.

Nakon završenih studija dobila sam posao u Institutu za zaštitu i obrazovanje (INZIO) u Tuzli, gdje sam svakodnevno mogla primjenjivati svoje znanje stečeno na fakultetu. Međutim, iz privatnih razloga sam se krajem 1994. godine preselila u Ameriku, tačnije Čikago, i imala želju da u toj novoj i tuđoj zemlji nastavim raditi u svojoj struci. Nije bilo lako dobiti posao, ali upornost i par preporuka su se pokazale uspješnim. Dobila sam probni posao na sedam dana. Na sreću poslodavac je prepoznao moje znanje i razumijevanje, I, iako su laboratorije u kojima sam radila i radim u Americi daleko naprednije i bolje opremljene od onih sa kojima sam se susretala u Tuzli, jako je bitno da čovjek ove struke ima dobar temelj na kojem stoji. Slobodno mogu reći da sam ja taj temelj stekla na Tehnološkom fakultetu u Tuzli i da je zahvaljujući tome meni bilo lako savladati nove instrumente i nove sredine poput dobro opemljenih američkih laboratorija. Nakon tih prvih sedam dana probnog posla dobila sam posao za stalno. Interesantno je to što me poslodavac pitao da li poznajem još nekoga u Čikagu sa mog fakulteta da ga preporučim firmi. Ovo također mnogo govori o kvalitetu našeg fakulteta.

Danas živim i radim u Čikagu, a i dalje se bavim svojom strukom u Morton Grove Pharmaceuticals firmi kao senior supervisor u quality control laboratory (QC) gdje vršim kontrolu tečnih lijekova. Svaki dan je nova avantura na poslu i nema mjesta za greške. Odgovornost je velika, ali je posao veoma dinamičan i izazovan. Veoma sam sretna i ponosna što sam tu gdje jesam, ali bez čvrstog temelja kojeg sam stekla na Tehnološkom fakultetu put dovde bi bio puno teži.

 

Profesor Adisa Azapagić, The University of Manchester, UK, august 2014.godine

 

“Prošlost je strana zemlja, tamo se stvari rade drukčije”
“The past is a foreign country, they do things differently there” 

 

Ove izreke jednog engleskog pisca sam se prisjetila kada su me bivše kolege iz Tuzle pozvale da napišem nešto o sebi i o svojim sjedanjima na godine provedene, prvo kao student, a potom asistent, na Tehnološkom fakultetu. Kada se sada osvrnem na studentske dane provede u Tuzli puno toga mi zaista izgleda neobično.  Kako bih, na primjer, mogla objasniti svojim studentima sa Univerziteta u Manchester-u, koji su rođeni u novom digitalnom medijskom dobu, da je naša 1980/84. studentska generacija u Tuzli studirala predmete poput Termodinamike kod profesorice Mirjane Radić i Hemijskih postrojenja kod profesora Midhata Suljkanovida, bez pomoći interneta i drugih informacijskih pogodnosti digitalnog doba. Danas, moji studenti očekuju i zahtijevaju da se sve ono što im je neophodno za njihove studije stavi na raspologanje odmah, svo vrijeme i na raznim digitalnim spravama. Sve informacije im “dotrčavaju u zagrljaj”, potrebno je samo pritisnuti “click” i informacije su isporučene. Nezamislivo je, da se bilo šta uradi bez pomoći sveznajudih Google-a, Wikipedia-e, YouTube i ostalih izvora “znanja”…  S druge strane, naša “analogna” generacija sa Tehnološkog je “pabirčila” znanje i informacije iz zabilješki sa predavanja, udžbenika umnoženih “šapirografom” i naučnih radova objavljenih u časopisima za koje se moralo čekati danima da pristignu preko međubibliotečke razmjene. Ne da smo mi studirali u potpunosti bez računara, 1980-te su bile rane godine informacijske tehnologije i računari su se tek počeli upotrebljavati na Fakultetu. Koliko se sjedam, prvih nekoliko je bilo smješteno kod profesora Blatnika u laboratoriju za Fiziku gdje smo mi studenti morali prvo savladati “mašinski” jezik za programiranje da bismo mogli sa njima “komunicirati”. Ukratko, moje “analogno” studiranje mojim mančesterskim studentima bi bilo teško razumjeti. Ne zato što su moji studentski dani bili provedeni u njima stranoj zemlji – nego prije svega što su se odvijali u “stranoj” prošlosti. Današnjoj generaciji studenata sa Tehnološkog fakulteta bi, vjerujem, studiranje moje generacije bilo na isti način nepojmljivo kao i mojim studentima sa Univerziteta u Manchester-u. Naravno, stvari se mijenjaju, i ono što je u našoj prošlosti bilo normalno, postaje protokom vremena “drugačije” i “strano” iz današnje perspektive. Suvišno je i reći, ali taj naš “zastarjeli” način studiranja nas nije spriječio da postanemo uspješni tehnolozi i inženjeri.  Po završetku studija počela sam raditi kao asistent na Katedri za zaštitu životne okoline koju je vodio profesor Jovan Ðuković. Katedra je bila vrlo aktivna u NIR-u – naučno-istraživačkom radu, što je u značajnoj mjeri uticalo na moju buduću akademsku karijeru. Kada se prisjetim tih ranih dana mog naučno-istraživačkog rada, vidim da su to bili dani aktivnog učestvovanja u brojnim projektima vezanim za zaštitu okoline, dani provedeni radeći na tada veoma dragocjenom hromatografu, i u bezbrojnim mjerenjima kvaliteta zraka itd. Ovaj period je bio značajan ne samo za moj tadašnji nego i za budući akademski napredak. Tražedi tehnološke odgovore na probleme zagađenja okoline sa kojima su se grad Tuzla, regija i zemlja u cijelosti susretali krajem 1980-tih i početkom 1990-tih godina, neosporno su usmjerili moj akademski razvoj u pravcu čiste tehnologije i održivog razvoja, oblasti kojom se danas bavim. Taj rani NIR je bio ne samo koristan, nego i (ponekad) vrlo prijatan. Sjećam se, na primjer, jedne prilike, kada smo moj kolega Vlado Karanović i ja, nakon mjerenja kvaliteta zraka na jednom od tih projekata, sjedili na krovu tuzlanske Termolektrane i uživali u pogledu sa visine, ručajudi jogurt i mortadelu.  1992. godine sam, još uvijek radeći kao asistent na katedri za zaštitu okoline, dobila stipendiju Britanskog Savjeta koja mi je omogućila da odem na dalje usavršavanje na Univerzitet u Leeds-u u Engleskoj. To je bio i završetak moje karijere na Tehnološkom fakultetu u Tuzli i početak moje Britanske akademske karijere, koja me je od Leeds-a, preko Univerziteta u Surrey-u, gdje sam doktorirala, dovela do Manchester-a gdje danas radim kao redovni profesor održivog hemijskog inženjerstva, prvo takvo zvanje u Velikoj Britaniji. 2013. godine sam izabrana u članstvo Kraljevske Akademije Inženjerstva (The Royal Academy of Engineering), najuglednije inženjerske institucije u Velikoj Britaniji, kao priznanje za moj rad i doprinos u oblasti održivog hemijskog inženjerstva. Od studentkinje na “Tehnologiji” u Tuzli do redovnog profesora na Univezitetu u Manchester-u i člana Kraljevske Akademije – to je, ukratko, putanja moje akademske karijere. U toj karijeri, Tehnološki fakultet u Tuzli, na kome sam provela moje formativne godine, je nesumljivo odigrao značajnu ulogu.